U velikom nevremenu koje je u ponedjeljak zahvatilo Zadar u samo dva sata, od 8 do 10 ujutro, palo je oko 190 litara kiše po metru četvornom što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina od 98 litara.
Hrvatska je u ponedjeljak srušila rekorde po količini palih oborina. Od nedjelje u 14 sati do ponedjeljka u 14 sati, palo je 370.2 mm oborine na meteorološkoj postaji Zadar – Zemunik. To je najveća količina oborina koja je unutar 24 sata pala igdje u Hrvatskoj od početka službenih meteoroloških mjerenja, piše Dalmacijadanas.
Uz to, šest postaja iz Hrvatske (Zadar Zemunik, Zadar Puntamika, Gospić, Hvar, Komiža i Zavižan) se nalazi na vrhu popisa od 2170 stanica koje ulaze u međunarodnu razmjenu podataka. Među prvih deset postaja još su i Rab (74 mm) i Mostar (84 mm).
Zadarske postaje su i pri vrhu liste oborina za cijeli svijet (sa 5885 meteoroloških postaja).
U 24 sata, od nedjelje u 14 do ponedjeljka u 14 sati na meteorološkoj postaji Zadar – Zemunik izmjereno je 370 mm oborina. Riječ je o najvećoj količini oborina unutar 24 sata od početka službenih mjerenja oborina u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da je u Zadru u zadnja 24 sata (do 18 sati) palo više kiše nego u dijelovima SAD-a pogođenim uraganom Irma (u Jacksonvilleu na Floridi je palo 218 litara kiše).
'Oblak je bio kao mala nuklearna elektrana'
- Uzrok tolikim oborinama je veliki oblak cumulonimbus koji se ‘zalijepio’ za Velebit, a budući da nema vjetra, oblak je statičan, pun je vlage i iz njega lijeva kiša. Taj oblak je bio kao mala nuklearna elektrana - rekao je za Hinu voditelj Meteorološke postaje DHMZ-a u Zadru Anđelko Vidović.
'Što se dogodilo u Zadru? Sve ono što piše u udžbenicima...'
Na pitanje što se događa s vremenom odgovor je dao Mirko Orlić, klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
- Unutar nekoliko sati u Zadru je pala preko 200 mm kiše, što je četvrtina godišnje količine oborine. To je ogromna količina kiše koja se teško izlijeva u more. Postoji još jedan efekt, a to je jako jugo na Jadranu. Razina mora je nešto viša nego što je inače i onda možda imamo nekakvo kombinirano djelovanje – puno oborine, povišena razina mora i otežana odvodnja - rekao je Orlić u HRT-ovoj emisiji Hrvatska uživo.
- Tražio sam podatke od DHMZ-a. Ovo ljeto je bilo ekstremno toplo i izuzetno sušno. Kad se sjetimo ljeta imali smo duge toplinske valove i sušno razdoblje. Što se sada dogodilo? Upravo ono što svi udžbenici klimatologije kažu: sa globalnim zatopljenjem idu upravo te stvari koje smo doživjeli zadnjih par mjeseci – vrlo visoke temperature, duga sušna razdoblja i intenzivna kišna razdoblja - rekao je Orlić.
- Kad govorimo o budućnosti ne govorimo o prognozi, nego o projekcijama. Projekcije ovise o tome kolika će biti emisija stakleničkih plinova u budućnosti. To ovisi o političarima – kad se neki potrudi, onda ima manje emisije stakleničkih plinova, a kad ne – onda više - objasnio je Orlić.