To su rezultati koje smo dobili temeljem provedenih ispita u navedenim školama. Oni su na neki način i očekivani, rekao je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović predstavljajući rezultate prvih provedenih nacionalnih ispita.
U svibnju je 4132 osmaša iz 81 škole u Hrvatskoj pisalo 'malu maturu' odnosno nacionalni ispit. Opći cilj je pridonijeti uspostavi usklađenoga i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete, ističu u NCVVO. Ispiti su provedeni prvi puta, a od jeseni će se, kako najavljuju, provoditi u svim osnovnim školama u Hrvatskoj.
Umjesto ocjena od 1 do 5 u ocjenjivanju je koristi se sustav četiriju razina bodovanja - napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne razine, a pisali su ispite iz matematike, fizike, biologije, kemije i hrvatskog jezika. Najslabije rezultate osmaši su postigli su iz fizike, gdje tek 48 posto učenika ima osnovnu razinu znanja, a na srednjoj razini ih je 21 posto. Ispit nije prošlo 17,47 posto učenika, na naprednoj razini znanja, je tek 3,11 posto.
Filipović smatra da biologija pokazuje zanimljivu distribuciju jer 7,20 posto učenika je ispod osnovne razine znanja, dok je njih 51,57 posto pokazalo osnovnu, a 40,73 posto srednju razinu znanja. Tek 0,50 posto učenika pokazuje naprednu razinu znanja biologije.
Njih 8,14 posto ne zaslužuje prolaz iz matematike, dok 51,65 posto osmaša raspolaže s osnovnim znanjem, 37,07 posto njih ima srednju razinu znanja, a njih 3,13 posto je naprednih.
U hrvatskome jeziku, najmanji je postotak učenika pokazao ispodprosječno (4,05 posto), te iznadprosječno znanje hrvatskog jezika (3,45 posto), srednjom razinom znanja raspolaže 46,11 posto učenika, a osnovnim znanjem raspolaže njih 6,39 posto.
- Nacionalni ispiti ispunili su svoju svrhu i jasno pokazali koja su stvarna učenička znanja i kompetencije. Učeničke prosudbe vlastitog znanja bolje opisuju dobivene rezultate od školskog uspjeha - rekao je Filipović.