Ekonomski analitičar Damir Novotny bio je gost Novog dana. Komentirao je aktualnu situaciju između Rusije i Ukrajine i kako će njihov sukob utjecati na isporuku ruskog plina i na ruske banke koje su većinski dioničari Fortenova grupe.
- Radi se o VTB banci koja je drugi važan dioničar Fortenova grupe i financijer. Ali ne još pod europskim sankcijama, već pod sankcijama koje je Boris Johnson uveo u Velikoj Britaniji - rekao je Novotny.
Pogledajte video: Rusija i Ukrajina na rubu rata
Što će biti s Fortenovom?
Pitali su ga što bi bilo s Fortenovom u slučaju potpunih europskih sankcija Rusiji.
- Još uvijek je ovisna o vanjskom financiranju, još uvijek se ne može samofinancirati. Ta grupacija ovisi o financiranju i refinanciranju kratkoročnom i srednjoročnom od strane banaka koje su spremne sada davati kredite. To su prije svega vlasnici, te dvije ruske banke. Vjerojatno ima i domaćih banaka koje odobravaju kredite i to će biti doista vrlo kompleksna situacija. Ako se mora obraćati financijskom tržištu, a iza nje je ruski kapital kao većinski vlasnik bit će vrlo teško osigurati financiranje, gotovo nemoguće. U situaciji kada bi se uvele te potpune sankcije, dakle kada bi pristup europskim i svjetskim tržištima kapitala i financijskim tržištima bio zabranjen za ruske ekonomske aktere - rekao je Novotny za N1 televiziju.
Hrvatska može do plina i iz drugih izvora
Nakon što je Njemačka zaprijetila da će zaustaviti Sjeverni tok 2, što bi značilo da ruski plin neće ići tim putem u tu zemlju, Dimitrij Medvedev zaprijetio je da će Europljani u tom slučaju plaćati brutalne cijene plina, 2000 dolara za 1000 kubičnih metara.
Što to znači za Hrvatsku i zemlje koje su ovisne o ruskom plinu?
Imamo li dovoljno zaliha?
- Njemačka, prije svih, najviše ovisi o ruskom plinu. Iako, u njihovom misku je plin zastupljen s oko 20 posto. Hrvatska ima 30,2 posto plina u ukupnom energetskom miksu. Mađarska i Hrvatska najviše ovise o plinu i najviše ovise o ruskom plinu. U Hrvatskoj je otprilike 60 posto potrošnje plina ruski plin, a nekih 40 posto je domaći plin - rekao je i dodao:
- Takvih šokova je bilo u povijesti. Postoje alternativni dobavni pravci, osobito sada tekući plin. Zemlje zapadne Europe vnisu više toliko beznadno ovisne o ruskom plinu. Danas mi već vidimo da Nizozemska kupuje tekući plin od SAD-a i Norveške. Baltičke zemlje su prije nekoliko godina krenule u izgradnju pokretnih terminala za tekući plin.
- Hrvatska ima dobru poziciju, jadransku orijentaciju i plin može doći iz drugih izvora. Sve govori u prilog tezi da je to politički motiviran tweet Medvedeva koji je imao cilj zastrašiti zapadnoeruopske vlade, ali to nije postigao. Čak ni mađarska vlada nije se u nijednom trenutku priklonila ruskoj strani. Podzemni rezervoari plina u Hrvatskoj popunjeni su 50 posto. Ako je terminal 50 posto napunjen, on se vrlo brzo može napuniti drugim izvorima. Opskrba ni u jednom trenutku ne bi smjela doći u pitanje. Vlada mora poticati da se ona kućanstva koja koriste plin, da se preorijentiraju na neki drugi energent.
Navodi da bi podizanjem cijene plina na razinu od 2000 dolara za 1000 kubičnih metara plina, Petrokemija mogla doći u velike probleme i da bi čak morala zatvoriti proizvodnju.