Virus “pušten” iz laboratorija, cjepivo kao čip Billa Gatesa i 5G mreža u maskama, samo su djelić velikih teorija zavjere koje su uzele maha u korona pandemiji. Te su teorije, međutim, s nama otkad je svijeta i vijeka, ne samo u totalitarnim i autoritarnim režimima, nego i u demokraciji. O tome što je podloga za njihovo nastajanje, a što pogonsko gorivo koje ih održava na životu, za Express govori dr. sc. Nebojša Blanuša, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Predavač je kolegija “Politička psihologija”, “Socijalna psihologija” i drugih, autor knjige “Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980. - 2007.”.

Express: Razgovarat ćemo i o toj knjizi, tj. starim teorijama zavjere, no recite prvo imamo li ih danas više nego nekad?

Puno ih je više postalo dostupno i u optjecaju s razvojem društvenih medija, da. Postale su dostupnije, puno brže se šire i za razliku od prijašnjih desetljeća, kad su se sporije razvijale, optjecaj i život jedne teorije zavjere danas je kraći. S druge strane, neke se od njih s vremenom reaktiviraju, neke teorije stare i po nekoliko stotina godina danas se pojavljuju u znatno širem ideološkom kontekstu, pa čak i na razini religijskog kulta. Javljaju se motivi i metafore koji su se prije pojavljivali, primjerice elementi antisemitskih teorija zavjere iz srednjeg vijeka, kad su Židovi optuživani za ritualna ubijanja djece. I danas postoje pokreti, kao npr. QAnon, koji tvrde da u SAD-u godišnje nestane 800 tisuća djece, ali ne kažu i to da ih 95 posto biva pronađeno.

Express: Kad i zašto nastaju teorije zavjere, što su obrasci njihova nastajanja?

Kad se svijet mijenja i pogađa mnogo ljudi u egzistencijalnom i u pogledu stvaranja smisla, ljudi imaju potrebu objasniti si što se zapravo zbiva. Nalaze se u, često, djelomičnom informacijskom vakuumu i dilemi kome vjerovati, u kakva objašnjenja mogu vjerovati, Traže informacije i nastoje uspostaviti barem iluzornu kontrolu vlastitog života tako da budu ‘u istini’, ‘sigurni’ što se u svijetu zbiva.

Express: Ali sad, konkretno, imamo službenih informacija napretek, svakodnevno, zašto to nekima nije dovoljno?

Živimo u vremenu u kojemu ljudi sve manje vjeruju službenim izvorima informacija zbog različitih afera u kojima je ekspertno znanje zloupotrebljavano, a oni koji u većoj mjeri proizvode ili vjeruju teorijama zavjera, kod neke nekonzistentne ili nevjerodostojne službene informacije ‘zakvače’ se baš za njezin odstupajući dio. Tako priča krene i može zaintrigirati ostale.

Cijeli intervju pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 24. srpnja