Nakon završene srednje škole mladi u Hrvatskoj mogu studirati na 117 visokih učilišta sveučilišnog i stručnog profila (veleučilišta i visoke škole). Na javnim sveučilištima studira 90 posto studenata, no i za privatna učilišta sve je veći interes. No studenti novih generacija traže nove pristupe, bez obzira na to koji studij su odabrali.
- Studenti danas traže kontinuiranu povratnu informaciju, preferiraju razna iskustva i iskustveno učenje, stalne poveznice teorije i prakse, adekvatan pristup, aktualnost, primjenjivost, kritičko promišljanje i dobru komunikaciju - kaže izv. prof. dr. sc. Maja Martinović, prodekanica Zagrebačke škole za ekonomiju i management (ZŠEM).
Ona će o tim temama govoriti kao sudionica panela "Revolucija na katedrama: Jesu li fakulteti tvornice diplomaca ili predvodnici inovacija?" na konferenciji o obrazovanju 24sata i partnera.
- Studenti danas traže kontinuiranu povratnu informaciju, preferiraju razna iskustva i iskustveno učenje, stalne poveznice teorije i prakse, adekvatan pristup, aktualnost, primjenjivost, kritičko promišljanje i dobru komunikaciju. U tome tehnologija ima veliku ulogu, a istraživanja pokazuju njezine pozitivne utjecaje na akademski rad, uspješnost i održavanje odnosa. No isto tako pokazuju i nedostatke korištenja tehnologije koji se očituju kroz povećani stres, osjećaj ovisnosti prema tehnologijama i povećane nesporazume u virtualnom svijetu. To za institucije visokog obrazovanja i njihove profesore predstavlja izazove u vidu organizacije novih oblika podrške studentima, kao i prilagodbe komunikacijskih i radnih metoda - kaže Martinović, te ističe:
- Studenti od profesora ne očekuju puko tumačenje definicija i koncepcija nego žele pojačanu interaktivnost, primjere iz prakse i problemski koncipiranu nastavu.
Kako ističe, u pripremi nastave profesori trebaju kontinuirano pratiti novosti u obrazovnom okruženju i implementirati nove pristupe prenošenja znanja, vještina i vrijednosti. Naime, generacije koje dolaze su sve osjetljivije na pitanja održivosti, etičkih normi u poslovanju i ne ustručavaju se izraziti svoje mišljenje. Ono što studenti sve više očekuju je čuti i naučiti nešto praktično i recentno što im može proširiti vidike i riješiti njihove sadašnje i buduće poslovne izazove. Studenti od profesora ne očekuju puko tumačenje definicija i koncepcija, nego žele pojačanu interaktivnost, primjere iz prakse i problemski koncipiranu nastavu koja je moderirana na način da se razni fenomeni raspravljaju s drugačijih pozicija i gdje se zajednički razmatraju dobri i loši scenariji.
Na ZŠEM-u, kao privatnom visokom učilištu, itekako su svjesni važnosti kvalitetne nastave. Studenti žele pravovremene povratne informacije o svom radu, kao i o tome kako njihova povratna informacija o zadovoljstvu studijem, kolegijem i profesorom utječe na unaprjeđenje programa i studiranja u cjelini.
- Privatna učilišta mogu se nametnuti kroz brži i fleksibilniji odgovor na očekivanja i zahtjeve studenata u globalnom visokoobrazovnom sustavu. Prije svega privatna visoka učilišta imaju upravljačke pristupe koji odgovaraju promjenjivom i konkurentskom tržištu. Fleksibilnim upravljačkim pristupom neutraliziraju se rizici koji su posljedica nestabilnih izvora financiranja i promjenjivog regulatornog okruženja - zaključuje Maja Martinović.
Mentorski pristup i motivirajuća atmosfera
Takvih promjena svjesni su i na Tehničkom veleučilištu Zagreb, čija dekanica, izv. prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić, kaže kako su aktivna znanja prioritet ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu.
- Studentima se daje mentorski pristup i motivirajuća atmosfera, čime dobivaju najviše od svojih nastavnika. Velika pažnja daje se nastavnicama i njihovu kontinuiranom usavršavaju - kaže Žiljak Gršić.
Prema njezinim riječima, studenti TVZ-a su studenti s visokim rezultatima državne mature, a odabrali su TVZ jer su željeli studijske programe koji će im osigurati suvremena znanja i viski stupanja zapošljivosti. Aktivna znanja su prioritet ne samo u hrvatskoj nego i u svijetu. TVZ izvodi stručne i specijalističke studijske programe koji su traženi na tržištu rada. Studenti stječu zvanja iz STEM područja, polja informatike, računarstva, mehatronike, strojarstva, graditeljstva, digitalne ekonomije te informacijske sigurnosti i digitalne forenzike. O tome će dekanica govoriti i na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska".
TVZ je javno učilište osnovano 1998. godine, te djeluje unutar sustava Ministarstva obrazovanja i Sveučilišta u Zagrebu.
- Ponuda u području visokoškolskog obrazovanja danas u Hrvatskoj je velika i postoje brojni privatni fakulteti koji snažnim marketinškim aktivnostima i bogatom ponudom programa nude značajne izazove koji mladima mogu biti atraktivni. Ono što državna učilišta i fakultete može nametnuti kao predvodnike je snažan nastavnički kadar koji se temelji na službenom i strogo kontroliranom sustavu napredovanja unutar nastavničkih zvanja - zaključuje Jana Žiljak Gršić.
Suvremena učilišta, ističu naše sugovornice, konkurentnost grade upravo na studentima, koji su u središtu, a to prije svega znači izuzetno obrazovan i stručan nastavni kadar.
Prijavite se na career speed date s poslodavcima!
U sklopu konferencije 5. travnja organiziramo Speed Dating za studente informatike, elektrotehnike, matematike, ekonomije, grafičkog dizajna i srodnih studija.
Prijavite se u obrascu ispod i upoznajte ugledne poslodavce! Predstavite se jer vas čeka mogućnost plaćenog stažiranja ili zaposlenja!
Pridružite nam se 5. travnja u ZICER-u Zagrebačkog velesajma od 9 sati i na našim digitalnim platformama. Prijavite se na www.boljeobrazovanje.hr.
Partneri projekta su Europska komisija, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET, FINA, Erste, KONČAR i Stega tisak, a projekt podržavaju ZICER, FOI i FER.