Ne znam da ima nešto suludije od plaćanja predujmova poreza na dobit. Morat ćemo ih opet plaćati na osnovu dobiti iz prošle godine iako će nam ova godina biti katastrofa zbog korone, kaže nam suvlasnik male pivovare Varionica Davor Simičić.
POGLEDAJTE VIDEO:
Država godišnje prikupi oko osam milijardi kuna tog poreza koji je uobičajen i koji plaćaju tvrtke koje ostvaruju dobit u Hrvatskoj. Ali ono što iritira većinu poduzetnika, pogotovo malih koji muče muku s likvidnošću, da taj porez ne plate u odnosu na visinu dobiti koje ostvare. Nego se gleda prošlost. Primjerice, ako si u 2019. godini platio 24.000 kuna poreza na dobit, ove godine svaki mjesec treba uplatiti dvije tisuće kuna unaprijed. Pod pretpostavkom da će tvrtka poslovati isto ili bolje. Iznos od 2000 kuna ne čini se velik u ovom primjeru, ali velike tvrtke plaćaju desetke tisuća kuna unaprijed. Iako uopće ove godine ne moraju ostvariti dobit, nego čak završiti i s gubicima.
Cijeli taj koncept nije u svrhu poticaja poduzetništva, nego ubiranja poreza. Jer kakve veze ima prošla godina s poslovanjem u ovoj? - Ova kriza je najbolje pokazalo kako se sve promjeni preko noći. A mi ćemo opet morati plaćati te predujmove u trenutcima kada nam je svaka kuna važna – kaže Simičić.
Porez na dobit od ove godine plaćaju svi s prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna u iznosu od 12 posto, a oni s višim prihodom u iznosu od 18 posto. Vlada je reagirala nakon što su pozatvarane uslužene djelatnosti, pa dok ne rade, Porezna uprava im nije obračunavala mjesečnu obvezu predujma. Ali predujmovi nisu ukinuti i ponovno se vraćaju iako je cijelo gospodarstvo pogođeno. Simičić objašnjava i da se inače moglo tražiti od Porezne uprave da smanji iznos tog predujma, a za to je trebalo podnijeti niz dokaza da vam lošije ide. I tada su mogli smanjiti iznos, ali niste mogli dobiti ukidanje predujma.
A prava komplikacija počinje ako bi tražili preplaćeni novac nazad kada godina prođe i kada se vidi da niste ostvarili dobiti na koju ste već platili porez. Porezna treba vratiti novac, ali istovremeno vam teku nove obveze predujma. Dakle, nema mogućnost prijeboja, nego, iako su oni vama dužni, trebate i dalje plaćati nove predujmove.
- Taj novac se uvijek može uložiti u nabavu sirovine, mogli smo opremiti laboratorij za kvalitetu piva ili na kraju nagraditi radnike, ali mi smo umjesto toga kreditirali državu. Porez na dobit bi se trebao plaćati na stvarnu dobit koja je ostvarena, a ne imaginarnu – zaključuje Simičić.
Porezni stručnjak Hrvoje Zgombič kaže da je predujam uveden kako bi država osigurala pravilan prihod tijekom cijele godine umjesto da naplaćuje odjednom sav iznos poreza.
- Novac koji se daje unaprijed državi poduzetnik bi možda uložio u nabavu sirovine, u neku novu opremu ili marketing i tako povećao prodaju, pa bi na kraju imao veći prihod. Tada bi i država na kraju godine ubrala više poreza jer bi i dobit bila veća. No, sustav je postavljen ovako da se osigura likvidnost države tijekom cijele godine, a poduzetnik se mora snaći za svoju. Predujam se može umanjiti uz zahtjeve i dokaze zašto ove godine ne očekujete istu dobit – kaže Zgombič.
No, on ističe i još jedan apsurd dva kruga poreznih izmjena koje je provela ova Vlada, a tiču se poreza na dobit. Vlada se pohvalila da je prvo smanjila porez na dobit na 12 i 18 posto, a zatim je propisala i da porez od 12 posto plaćaju svi s prihodom do 7,5 milijuna kuna. To je rasterećenje nešto veće od 700 milijuna kuna godišnje.
- Ali su ukinuli olakšicu da se porez ne plaća na reinvestiranu dobit, a to je otprilike bilo na razni milijarde kuna godišnje. I tako država kaže da je smanjila porez, a u biti je uzela više -zaključuje Zgombič.