To je to što me zanima!

Sustav ih je zaboravio: Bartul je pisao s tri godine, ali u školi ga nisu testirali na darovitost...

Centar izvrsnosti SDŽ pokreće kampanju za donošenje novog Pravilnika za darovitu djecu starog 28 godina, a u kojem ni tipfeleri nisu ispravljeni, o čemu su 24sata pisala prije dva mjeseca
Vidi originalni članak

Dosadno mi je, učimo slova u školi, a ja bih pričao o sintaksi rečenice, rekao je tako svojim roditeljima 11-godišnji Bartul, kad je prije četiri godine krenuo u školu.

Bartul je čitati naučio sa svega tri godine i u školi mu je jednostavno bilo dosadno. Upravo je on jedan od darovite djece u Republici Hrvatskoj na koje obrazovni sustav i Ministarstvo znanosti i obrazovanja već godinama zaboravljaju ili ih izvlače po potrebi.

Pravilnik s tipfelerom

Pravilnici koji definiraju obrazovanje i rad s nadarenom djecom datiraju još iz 1991. i 1993. godine. No čak ni to ne bi bio veliki problem da i oni nisu ostali mrtvo slovo na papiru. Podsjetimo, 24sata su prije točno dva mjeseca pisala o ovom Pravilniku, u kojem do danas, dakle, punih 28 godina, nisu izmijenjeni ni tipfeleri, a kamoli da se odmaklo u njegovoj primjeni ili nadogradnji.

Tko ih priprema, provodi?

Pritom se rješenje ovog i niza drugih problema, osim s izmjenama Pravilnika, veže i s edukacijom odgojno-obrazovnih djelatnika. Škole su dužne osigurati diferencirane programe za darovite učenike, koji bi se trebali izrađivati u skladu sa sposobnostima i interesima pojedinog učenika, ali nije utvrđen način izrade takvih programa, tko ih izrađuje, kako ih se provodi, kao ni kako se financira provedba takvih programa.

Neka istraživanja pokazuju da je čak tri posto djece u obrazovnom sustavu nadareno. No jednako tako, psiholozi upozoravaju kako nisu sva talentirana djeca i darovita, prema klasifikaciji darovitosti. Upravo stoga je nužno uspostaviti kvalitetne programe testiranja i rada s darovitima. Time bi se izbjegle i zablude roditelja koji u najboljoj namjeri mogu dijete usmjeriti u krivom smjeru.

Iz Ministarstva javljaju kako je u proteklih pet školskih godina u osnovnim i srednjim školama evidentirano 166 darovitih učenika, a njih 15 je akceleriralo u viši razred. Ističu i kako su u postupku izrade novog pravilnika.

Kome se obratiti?

Iako većina naših škola osigurava dodatnu nastavu i izvannastavne programe prema interesu učenika, što pripada u način podrške darovitim učenicima, diferencirani programi i mentorski rad u našim školama se ne provode ili se provode rijetko.

Nastavno na iznesenu problematiku, Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije pokrenuo je kampanju "Prepoznaj darovitost", čiji je cilj potaknuti donošenje novog pravilnika za rad s darovitom djecom i donošenje nacionalnog strateškog okvira za rad s darovitom djecom, kao i javnost upoznati s problemima s kojima se susreću daroviti učenici, njihovi roditelji i nastavnici.

A kako to izgleda u svakodnevnom životu, razgovarali smo s majkom petero djece Jadrankom Jurić, kojoj je dvoje djece darovito, kao i s Markom Mlinarom, ocem 11-godišnjeg Lava, koji pokazuje izvrsne rezultate u školi.

'Molila sam i kumila da ga testiraju'

- Kad smo shvatili da nam je dijete darovito, nismo znali kome se obratiti te smo razmišljali hoće li preskakati razred, ići u nekakav ubrzani program, točnije koji nam je idući korak. Mi smo odlučili, s obzirom na njegovu emocionalnu zrelost, da ide nekim normalnim tempom - rekao je Marko.

Za razliku od Jadrankinih sinova, Marko sina nije odveo na testiranje kojim bi dobili potvrdu da je dijete darovito. No ni to nije propust roditelja jer gotovo ni jedna škola ne organizira ta testiranje uz opravdanja da nemaju prilagođene testove i da oduzima mnogo vremena, iako bi ih po pravilniku trebali provoditi. Mnogo djece tako prolazi ispod radara.

- Mi smo sinove testirali u Zagrebu u udruzi Vjetar u leđa, školu sam molila, kumila, ali oni, kako kažu, nisu imali testove, to puno traje i ostale neke izlike - rekla nam je Jadranka.

Nadareni u umjetničkim područjima

Lav pohađa peti razred osnovne škole, a izvanredne rezultate ostvaruje u matematici i informatici. To potvrđuju njegovi uspjesi na natjecanjima na međunarodnoj razini.

- Izrazito je darovit i nadaren za područje matematike i informatike. Tri godine zaredom bio je prvi na natjecanju 'Klokan bez granica', gdje je ostvarivao maksimalan broj bodova. To je svjetsko natjecanje koje se održava u skoro svim zemljama svijeta, gdje svi rješavaju isti ispit - kaže otac Marko.

- Moj sin je više okrenut umjetnosti, ali to nije prepoznato. On je u osnovnoj školi bio jako nesretan, ali bavio se crtanjem i sviranjem. Svirao je flautu, koja ga je izgurala do sada, kad je upisao visoku školu u Njemačkoj za izradu instrumenata drvenih puhača, što je oduvijek želio - rekla je Jadranka i dodala kako je njemački jezik naučio u svega šest mjeseci.

'Umorio sam se od zadataka'

- Imam jednu zanimljivu anegdotu. Odveli smo sina na Festival znanosti na splitski PMF. Gore, u sobi asistenata, rješavao je zadatke, davali su mu sve naprednije i naprednije. Došao je na zadatke iz sedmog razreda osnovne škole i rekao: 'Ja sam se malo umorio, možemo li dosta za danas' - ispričao nam je nasmijano Marko.

Postavlja se pitanje što škola nudi nadarenoj djeci osim mrtvog slova na papiru i tipičnog obrazovnog kurikuluma. Odgovor je u većini slučajeva, dodatnu nastavu.

- Kako sam tri godine radio u školi, mogu vam reći kako se to sve samo svede na dodatnu nastavu, ovisni o veličini samog razreda, ali spremnosti i volji nastavnika da istu tu nastavu održi. Prilično je sve ograničeno s obzirom na materijale koji praktički i ne postoje - rekao je Marko te dodao kako stručan kadar postoji, ali da je potrebno i financijski potaknuti nastavnike na provođenje tih aktivnosti.

- Moj sin uvijek kaže da mu je dosadno u školi, ali da mu je online nastava bila odlična jer je mogao raditi u svome ritmu. On završi brzo sve zadatke, a onda nastavnica da njemu dodatnih 20 istih zadataka. No, mudar je on te sada ne predaje zadatke odmah kad ih završi. Trebalo bi drugačije postupiti dati neki izazovniji, barem jedan problemski zadatak koji bi njega zaokupio ostatak vremena - rekla je Jadranka, a sve to je potvrdio i Marko te dodao kako doma imaju ispisane i iscrtane bilježnice upravo iz tog razloge jer se djeca dosađuju u školi.

Volja, resursi i trud nastavnika

- U novim udžbenicima postoji rubrika „za one koji žele znati više“, ali je pitanje koliko profesor ima vremena za proći to s djecom, naravno sve to ovisi o strukturi razreda, njihovom predznanju i drugo - rekao je Marko koji je i sam tri godine radio kao nastavnik.

- U biti se cijeli rad s darovitom djecom svodi na volju, privatne veze, poznanstva pojedinog nastavnika koji želi i troši svoje resurse bilo veze ili novce da bi se nešto napravilo za tu djecu - objašnjava nam Jadranka.

Prema pravilniku darovita djeca se klasificiraju kao djeca s posebnim potrebama.

- Zanimljivo je kako se više vremena posvećuje prosječnoj djeci, ali puno lakše je održati takav tip nastave, pripremiti se i puno lakše će vam biti vrednovano. Ja ne kažem da to tako ne treba biti, ali da količina truda i resursa prema nadarenoj i prosječnoj djeci trebala biti jednaka. Na kraju krajeva i darovita djeca su djeca s posebnim potrebama, no primjerice, nemaju mentore  - rekla je Jadranka.

Nema bodova za glazbenu školu

Nadarena djeca nemaju nikakvu prednost ni prilikom upisa u srednje škole, sve se svodi na to "Neka se sami snađu kada su već daroviti“. Oni ne mogu dobiti "Rješenje o primjerenom obliku školovanja“ kao učenici s poteškoćama u razvoju.

- Djeca pri upisu u srednju školu nemaju nikakvu prednost. Kao jedan primjer možemo reći da za vrednovanje prilikom upisa u srednju školu ne dobiješ ni bod ako si završio glazbenu školu. Apsurdan je cijeli sustav - objašnjava Jadranka.

Ipak, najveći problem koji se u cijelom sustavu javlja je socio-emocionalni segment te djece, na koji način usmjeriti njihov rast i napredak da bi se mogli nositi sa specifičnostima u ponašanju koje ponekad imaju.

- Problem roditeljima je što se ti uvijek preispituješ. Ja sam mama vulgaris iz Dalmacije, 'ne izlazi mokre kose vanka, promaja je', ali se uvijek preispituješ jesi li mogao više, nudiš li ti tom djetetu dovoljno, te kako se osjećaju ova ostala djeca u obitelji - rekla je Jadranka otkrivajući i kako često ni najbliža okolina nema razumijevanja:

- Nije on tako pametan kako ti kažeš, da je pametan kako ti kažeš ima bi sve petice - samo su neki od komentara koji dočekaju roditelje nadarene djece.

Suradnja s Centrom

Kontaktirali smo i ravnatelje dviju osnovnih škola u Splitu, Osnovnu školu Split 3 i Osnovnu školu Mejaši. Ravnatelji su istaknuli suradnju s Centrom izvrsnosti SDŽ te kako se programi za darovitu djecu ponajviše očituju kroz dodatnu nastavu, a koncept te nastave samostalno priprema profesor. Za darovitost u nekim slučajevima saznaju tek prilikom nekih natjecanja.

Centar izvrsnosti SDŽ je ustanova koja promiče obrazovanje potencijalno darovitih učenika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s ciljem stvaranja okvira za rad s talentiranim i nadarenim učenicima u Republici Hrvatskoj. Nastavu u šest centara izvrsnosti ove godine pohađa 429 učenika uz podršku više od 120 mentora, a poseban fokus je i na roditeljima za koje su organizirane radionice. Upravo roditelji su svjesni manjkavosti obrazovnog sustava prema nadarenoj djeci, a za efikasno obrazovanje svih učenika ključna je promjena pravilnika.

 

Idi na 24sata

Komentari 6

  • ponosni antifufačić 24.11.2021.

    djeca izrabljivana i iskoristavana od strane vlastitih iskompleksiranih roditelja kako bi ostvarila roditeljske snove ne podrazumijeva darovitost iste te djece. pustite djecu biti djeca, a daroviti medju njima ce isplivati i sami kad krenu s skolovanjem ukoliko ih roditelji odgoje ne klanjati se stavu vecine vec stvore vlastiti na temelju znanja i argumenata

  • Dalibor0704 24.11.2021.

    Nadarena djeca su kao trava - ako strše na livadi, pokositi će ih. Kako su političari polupismeni, nije čudo da gaze moguću pametnu konkurenciju.

  • Karmelićanka 24.11.2021.

    Ne dobije se bod za glazbenu školu prilikom upisa u srednju. Meni je to ok. Tako su svi izjednačeni: i oni kojima je glazbena škola pred nosom i oni kojima je zbog udaljenosti ili neimaštine roditelja nedostupna 

Komentiraj...
Vidi sve komentare