Šest posto osmaša hrvatski jezik na nacionalnim ispitima napisalo je za odličan, trećina za vrlo dobar, 22,1 posto za dovoljan, a 2,4 posto ih nije prošlo. Iz matematike je najviše dvojki, četvrtina učenika je ispit napisala za dovoljan, 8,6 posto nije prošlo, a 4,9 posto ih je bilo odlično.
Engleski i njemački ispit dali su apsolutno najbolje rezultate - čak trećina učenika bila je odlična na ispitu, nedovoljnih tek nešto više od dva posto.
No sve su pomalo iznenadili rezultati iz prirodoslovne i grupe općih predmeta. Fiziku su učenici napisali uvjerljivo najlošije, čak svaki osmi učenik je pao (16%), a 45,9 posto ih je dovoljnih. Biologiju je palo 12,1 posto, a za dovoljan je ispit napisalo 60,7 posto učenika.
- Distribucija ocjena u osnovnim predmetima, hrvatskom, matematici i stranim jezicima je očekivana i ne odstupa od lanjskih rezultata. Što se tiče fizike i drugih lošije napisanih ispita, započinjemo s temeljitom analizom kako bismo ustanovili u čemu su najviše učenici griješili - kazao je pri predstavljanju rezultata nacionalnih ispita Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Podsjetimo, nacionalne ispite koje priprema i provodi NCVVO, u ožujku je pisalo između 3800 i 3900 učenika 4. razreda u 80 škola, te po prvi put, svi učenici osmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj (40.195 učenika - 886 škola). U četvrtim razredima projekt se i dalje provodi na pilot-razini, kao i lani, kad su nacionalni ispiti uvedeni. Četvrtaši su pisali ispite iz hrvatskog jezika, matematike i prirodoslovlja. Ocijenjeni su prema razinama - napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne. Ispite je ocjenjivalo 720 ocjenjivača od 1705 učitelja koji su se javili na javni poziv.
Za učenike s poteškoćama i s prilagođenim programima pripremljeni su i prilagođeni ispiti, a učenici nacionalnih manjina pisali su ispite na svojim materinjim jezicima.
Rezutati su, istaknuo je Filipović, uglavnom jednaki kao i lani, u hrvatskom jeziku najviše je učenika bilo ispod osnovne razine, 3,6 posto, a najbolje znanje pokazali su u matematici, koju je na naprednoj razini napisalo 17,6 posto učenika. Ipak, od 50 do 70 posto učenika testove je napisalo na osnovnoj ili srednjoj razini.
- Ovo su skupni rezultati za škole, a osobne rezultate svi će učenici dobiti upisane u e-dnevnik predzadnjeg dana nastave, 20. lipnja. Uz bodove ispita, dobit će i postotak riješenosti. Ravnatelji će dobiti rezultate za pojedini razred, pa će moći usporediti ove rezultate s prošlogodišnjima, ali i analizirati što bi trebalo mijenjati - kaže ravnatelj NCVVO-a.
Na pitanje o tome što nam nacionalni ispiti govore s obzirom na to da već godinama imamo "poplavu" odlikaša i superodlikaša u osnovnim školama, Filipović ističe kako nije objektivno uspoređivati nacionalne ispite s onima zaključenima na kraju školske godine.
- Nacionalni ispiti su presjek gradiva kroz četiri godine, a zaključne ocjene su rezultat tekuće nastavne godine, provjere gradiva kroz nekoliko nastavnih cjelina. Očekivano je veći broj odlikaša, no osobno mislim da nije objektivno imati 50% odlikaša. Tako će i nacionalni ispiti biti smjernica školama za daljnji rad - pojasnio je.
Ovi rezultati neće biti uvjet za upis srednje škole, a hoće li to postati i kad, odredit će Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Pitali smo je li razlog lošijim rezultatima činjenica da su učenici bili umorni od tolikih ispita, odnosno jesu li iz ispita koji su se polagali zadnji imali lošije ocjene.
- I to sam uzeo u obzir, to je definitivno dobar argument. No fizika se pisala dan poslije biologije, a kemija dan prije povijesti, a rezultati su lošiji. Može se iščitati i koliko su bile spretne kurikularne promjene. Koliko je promjena dobra, može se ispitati u praksi i ovakvim standardiziranim predmetima - odgovorio je Filipović, koji najavljuje i analizu, te izmjene testova iz engleskog jezika.
Za NCVVO, kazao je, najvažnija je činjenica da su ispiti unatoč obimnosti, provedeni bez problema, te da su škole uspjele organizirati provedbe unatoč problemima u organizaciji nastave.
- Prikupljeno je obilje podataka koji će pomoći uspostavi učinkovitijeg obrazovnog sustava. Svi ispiti rađeni su prema novim kurikulima uvedenim prije četiri godine, te daju jasniju sliku postugnuća učenika - zaključuju oni.
Ipak, u razgovorima s roditeljima osnovaca saznajemo kako već s početkom nove školske godine planiraju djecu slati na pripreme za nacionalne ispite.