U parnici između Potrošača u ime Udruge Franak i osam najvećih banaka u Hrvatskoj u petak su na Trgovačkom sudu u Zagrebu svjedočili građani koji su podigli kredite s valutnom klauzulom vezanom za švicarski franak. Banke su ponovile kako se generalno protive ispitivanju klijenata jer jedan klijent, tvrde, ne može govoriti za njih 10.000. Sudac Radovan Dobronić ipak je dopustio svjedočenja. Svjedoci su došli s izvodima tekućih računa, ugovorima, izlistom plaćenih rata, tečajnim listama...

Nenad Zonjić (46) podignuo je stambeni kredit od 157.000 CHF u PBZ-u 2006. na rok otplate od 30 godina.

- Imao sam dobra primanja, suprugu i troje djece. Kad sam ulazio u banku, ušao sam s punim povjerenjem, kao i danas u ovu sudnicu - rekao je Zonjić.

Prva rata koju je platio PBZ-u iznosila je 4600 kuna prema kamatnoj stopi od 4,15 godišnje.

- U srpnju 2007. šalju mi obavijest kako su temeljem odluke uprave banke kamatnu stopu povećali na 5,15 posto, a početkom 2008. stiže nova sretna vijest. Kamatne stope tad su iznosile 5,90 posto. Tečaj kune u odnosu na CHF je čak bio niži nego na dan podizanja kredita. Do tada sam ih doživljavao kao ozbiljnu instituciju, ali su me potpuno iznevjerili - prisjeća se Zonjić.

Obrazloženje zbog rasta kamata, a samim time i rate, nije dobio. Iako je rata u 2011. iznosila 6150 kuna, uredno ju je plaćao, kao što i danas čini. Čak i kad je banka smanjivala kamatne stope, Zonjić to nije osjetio na svojoj koži jer je tad počeo divljati tečaj.

- Danas banci dugujem oko 208.000 CHF. Svjesno sam potpisao ugovor, a poslije su mi nudili i konverzije u kunu ili euro, ali bojao sam se da je riječ o novoj prevari - kaže Zonjić.

Božo Ivošević kredit za stan od 137.000 CHF u kunama dignuo je 2006.

- U tom trenutku nudilo se 40 različitih kredita vezanih uz franak. Ja sam izabrao onaj za mlade. Bankarica me uputila na internetsku stranicu PBZ-a, da sam proučim informacije. Pitao sam je i zašto su krediti u švicarcima jeftiniji, a ona je rekla kako su banke našle jeftiniji izvor financiranja u inozemstvu. Također, rekla mi je da obratim pozornost na oscilacije eura i stabilnost švicarca u prethodnim godinama - govori Ivošević. Prije nego što je dignuo kredit, zvao je i HNB, gdje su mu rekli kako je švicarac stabilna valuta.

Nakon plaćenih 80 anuiteta banci ukupno duguje također oko 208.000 CHF.

- Anuitet mi je porastao za 53 posto. Objašnjenje o promjenama kamatnih stopa nikad nisam dobio iako sam ga tražio - rekao je.