Đorđa Jovičića iz Petrinje uhitili su u Zagrebu 1991. Nakon uhićenja najprije je bio na Selskoj, a nakon što je odbio razmjenu doveden je u Gajevu i na kraju je završio u zatvorskom logoru Kerestinec. Na suđenju petorici optuženoj za mučenje ratnih zarobljenika i civila u Kerestincu opisao je kako su se iživljavali na njemu. U Gajevu je, rekao je na Županijskom sudu u Zagrebu, doveden 19. na 20. prosinca 1991. i tamo je bio do 12. ili 13. siječnja 1992.

- Nakon razgovora sa zapovjednikom Stjepanom Klarićem u susjednu sobu su me odvela četvorica u šarenim uniformama. Po mom uvjerenju radilo se o djelatnicima SIS-a i vojne policije. Udarali me rukama i nogama po cijelom tijelu - ispričao je svjedok. Dodao je da su ga maltretirali savijanjem glave i vrata te da je padao u nesvijest. Udarali ga drvenom palicom od pola metra.

"Bio sam toliko izudaran da nisam znao za sebe"

Prvooptuženi Stjepan Klarić pitao je svjedoka jesu li četvorica, koja su ga vodila iz njegove sobe, bili pod njegovim zapovjedništvom i je li ga on tukao.

- Klarić me nije udarao. Nakon što sam izveden iz kancelarije bio sam izudaran tako da nisam znao za sebe, a ne prosuditi pod čijim su zapovjedništvom. Po njihovom ponašanju i razgovoru Klarića s četvoricom znao sam što me čeka - odgovorio je svjedok.

- U jednom trenutku bacili su pored mene metak što je bio povod daljnjem maltretiranju. Vrijeđali su me i psovali. Znali su me tuči i u hodniku kada sam bio vođen na ručak. Tukli su me i u prostoriji gdje se spavalo. Ukupno više od deset puta - rekao je Jovičić. O svim ozljedama koje je dobio u Gajevoj postoji dokumentacija u spisu, jer se javio liječniku nakon što su ga doveli u okružni zatvor u Sisku.

"Vodili su nas u crnu sobu i tukli po glavi i bubrezima"

- Nakon što sam doveden u Kerestinec nitko me nije tukao, međutim Dobroslava Gračanina , koji je spavao pored mene, tukli su svaki dan. Bio je slomljen kao mačka - završio je svjedok.

- Vodili su nas u crnu sobu i tukli po glavi i bubrezima. Čime su nas tukli ne znam jer se nismo smjeli okretati. Dvojica su stajala sa strane i naizmjenično me šamarali. Tri ili četiri puta su me istukli u toj sobi. Poslije 23 sata mene i Milevu Adamović su vodili u krug da nosimo pijesak, trčimo i pužemo. U toj crnoj sobi su me dva puta mučili žicom kroz koji su proveli struju. Morale smo se skidati do pasa, a muškarce su tjerali da skinu donji dio odjeće. Onda su nas tjerali da plešemo. Bilo nas je osmero ili devetero i morali smo plesati u paru - kazala je svjedokinja Danica Poznanović. Uhitili su je u Sisku i doveli u Kerestinec. 

Tvrdi da su joj od mučenja strujom ostajale kraste po leđima. Poslije su je tjerali u razmjenu. Kako nije htjela pitali su je koga ima doma. Rekla im je da ima kćer, zeta, unuku i muža, a stražari su odgovorili da su ih sve pobili.

Za ratni zločin, mučenje i zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvorskom logoru u Kerestincu kraj Zagreba između prosinca 1991. i lipnja 1992. optuženi su Stjepan Klarić (53), tadašnji zapovjednik Kerestinca, njegov zamjenik Dražena Pavlovića (45), te trojica stražara Goran Štrukelja, Željko Živec i Viktor Ivančin.