Prvi put se ovo područje spominje u ispravi kralja Andrije II. iz 1209. kada on potvrđuje darovnicu vitezovima templarima. Znači, oni su malo prije ili te godine došli u posjed ove zemlje koja se nazivala zemlja Svetog Martina, ispričao nam je dr.sc. Juraj Belaj sa Arheološkog instituta.
Upravo on rukovodi istraživanjem crkve sv. Martina u Prozorju iznad Dugog Sela koja je bila jedno od utočišta vitezova templara j. Zemlja koja je tada zvana “zemlja Svetog Martina” daje naslutiti kako je crkva na tom brijegu stajala i prije 1209., ali to nije moguće utvrditi. Jedino što je sigurno jest da su ovdje obitavali vitezovi templari koji su i svoje mrtve zakapali u crkvu. To potvrđuje i pronađena nadgrobna ploča s uklesanim znakom štita i mača.
Viteški red templara osnovan je 1119. godine u Jeruzalemu i to inicijativom dvojice francuskih vitezova Huguesa de Payensa i Geoffraya de Sainta.
Njih dvojica su imali zamisao da se osnuje poseban viteški red koji će štiti hodočasnike koji dolaze u Jeruzalem.
U prvih devet godina njihov broj se polako povećavao, a 1128. godine su priznati od Svete Stolice. Tad preuzimaju pravila sv. Benedikta kao svoj kodeks i počinju živjeti kao redovnici. Nakon što je papa Inocent 1139. potvrdio instituciju templara, oni se počinju širiti. U Jeruzalemu tada imaju 350 braće, a šire se diljem Europe te dio dolazi i u Hrvatsku. Hrvatsko-ugarski kraljevi bili su posebno daroviti prema vitezovima templarima koji su uvijek čuvali hodočasnike i od domaćeg stanovništva. Nedugo nakon osnivanja, oni nastaju i u Hrvatskoj.
- Nakon što im je kralj dao ovu zemlju, oni su ovdje sagradili i kuću. Ona se na latinski naziva Domus, nešto slično što crkveni redovi nazivaju samostanima. Iz nje su upravljali cijelim receptoratom - objašnjava Belaj.
Njegov tim trenutno istražuje središnji dio crkve, tzv. brod. Naišli su na mnogobrojne kosti. Belaj kaže kako se radi o dugoj tradiciji srednjeg vijeka kada su se mrtvi ukapali u crkvama kako bi lakše otišli na “onaj” svijet.
- Bogatiji su se ukapali u crkvi, a siromašni izvan. Crkva iz ovakvog vremena ima jako puno takvih ukopa. Vjerujem da se ovdje ukapalo ljude na taj način i 800 godina. Upravo zato nalazimo kosti na sve strane. Kada su se vršili ukopi, izgubila se svijest da je i ranije tu netko pokopan pa su stare kosti onda lopatom razbacane. Trenutno, s vrha se nalaze najmlađi grobovi, a dublje su sigurno i kosti starije od 700 godina - dodao je.
Kako su ovdje skoro 100 godina obitavali templari, vrlo je vjerojatno kako su se i oni ukapali na posve isti način. Tome svjedoči i pronađena ploča.
- Jedan od najzanimljivijih nalaza ovdje ikad pronađenih je kamena nadgrobna ploča u koju je vrlo plitko uklesan štit i mač. To je kamena ploča kakvi analogni primjerci se upravo nalaze na templarskim lokalitetima. Znači, najvjerojatnije se radi o templarskoj ploči, ali ona nije nađena iznad templarskog groba nego je ona upotrijebljena da se pokrije jedan puno mlađi grob - kaže Belaj koji dodaje i kako su pronašli i nekoliko cjelovitih grobova u kojima su vjerojatno ukopani redovnici. Templari su na tom mjestu potrajali sve dok njihov red nije ukinut. Njega je ukinuo papa Klement V. na nagovor francuskog kralja Filipa Lijepog. Tada kreće lov na templare i mnoga smaknuća. Sva imovina templara pripala je viteškom redu ivanovaca pa tako i zemlja Svetog Martina u Prozorju.
- Kada su oni ukinuti, u Hrvatskoj je to negdje oko 1314., posjede su naslijedili ivanovci, to je jedan drugi viteški red. Kasnije u izvorima su oni bili vlasnici čitavog područja - dodaje. Nakon toga uslijedili su i ratovi koji nisu zaobišli crkvu koja je više puta bila obnavljana.
- Najstarije temelje možemo prepoznati u ostacima romaničke polukružne apside na koje su onda legli ranogotički temelji pa je nakon toga je građena kasnogotička crkva. Građena je negdje krajem 15., početkom 16. st. No, ona je još puno puta dograđivana. Zvonik je, recimo, puno kasnije dograđen. Crkva je mnogo puta stradala, pa je obnavljana, sve dok u onom velikom zagrebačkom potresu 1880. nije bila toliko oštećena da je napuštena i građena je nova crkva posvećena istom svecu dolje u centru Dugog Sela - kaže arheolog i dodaje kako je sada plan crkvu u potpunosti obnoviti. Ona bi trebala biti i turističkog karaktera. Iako su templari otišli prije punih 700 godina, iza sebe su ipak nešto i ostavili. Cijela zemlja Svetog Martina sada se zove Božjakovina i to prema božjacima, a tako je lokalno stanovništvo nazivalo vitezove templare.