Kraj mandata svake vlade dosad je obilježio enormni rast duga države, pa je sad 14 puta veći nego u doba kad je Hrvatska izglasala samostalnost.

No čuda se izgleda ipak događaju. Hrvatska gospodarska komora je u svojoj analizi objavila da je na kraju ožujka javni dug, odnosno dug države, prvi put pao u odnosu na isto razdbolje prošle godine. Istodobno je znatno pao i inozemni dug države.

Dug države iznosi 288,3 milijarde kuna, što je 4,7 milijardi kuna manje nego na kraju ožujka 2015. Dug je i 1,3 milijarde kuna manji nego u veljači. Još nije poznato hoće li se ovaj pozitivni trend nastaviti i to upravo zbog političke nestabilnosti.

Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize HGK, ističe da je pad duga uzrokovan i time što je u prva tri mjeseca na snazi bio privremeni proračun. Država je trošila samo što je nužno, pa nije bilo manjka u proračunu.

'Da se nova vlada nije raspala, imali bismo šanse još više smanjiti dug'

Da se nova vlada nije raspala, imali bismo šanse s programom reformi i povijesno jeftinim zaduživanjem smanjiti još više dug.

- Politička nestabilnost usporava provedbu reformi i ograničava mogućnost poboljšanja kreditnog rejtniga zemlje. Time je otežano da uradimo ono što je učinila Slovenija u vrijeme povijesno niskih kamatnih stopa, da zamijenimo skupi dug novim, s nižim kamatnim stopama - napominju u HGK.

Upravo brzorastući dug države jedan je od uzroka i što Hrvati plaćaju više kamate na svoje kredite nego većina zemalja Europske unije. Dug Hrvatske je 86 posto svega onoga što se u zemlji proizvede i investira. Za otplatu starih dugova država mora ulaziti u nove.

U lipnju je ministar financija Zdravko Marić doživio hladan tuš u Londonu. Očekivao je kamatu od tri posto, a investitori nisu dali ispod pet posto. Pa je zaduživanje odgođeno za ovaj mjesec. Takav rizičan položaj države s kreditnim rejtingom u smeću banke prelijevaju i na građane kroz skuplje kredite.

Smanjenje javnog duga je trebalo donijeti i olakšanje građanima.

Premijer je imao plan, ali...

Premijer Tihomir Orešković je imao plan smanjiti dug i privatizacijom vrijednom 1,5 milijardi kuna, popraviti kreditni rejting i tako se jeftinije zaduživati. Plan je pao u vodu padom Vlade.