U ugovoru o osnivanju Sjevernoatlantskog saveza (NATO-a) znameniti je članak 5. koji govori o kolektivnoj obrani te da se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. No bi li države priskočile u pomoć jednakom voljom baš svakoj članici kada bi ih napala Rusija? Glas javnosti kaže da ne, primjerice, Hrvatsku bi najviše oružano branili Danci, dok najveći postotak Amerikanaca – ne zna, piše Večernji list.

Međunarodna agencija za istraživanje javnog mnijenja YouGov anketirala je po oko tisuću ispitanika iz članica NATO-a – Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Danske, Norveške i SAD-a, ali i iz njihovih partnera Finske i Švedske te Ukrajine i Turske. Ispitanici su trebali odgovoriti bi li podržali da se njihova država vojno uključi u obranu države koju napadne Rusija. Hrvatsku, koja se NATO-u pridružila prije deset godina, najviše bi branili Danci. Od 1008 ispitanika, njih 48 posto podržalo bi vojnu intervenciju, samo 17 posto njih ne bi, dok 34 posto ne zna. Na vrhu hrvatskih “saveznika” su Velika Britanija, u kojoj bi 43 posto anketiranih skočilo u pomoć Hrvatskoj, isto kao i u Norveškoj.

U Britaniji se 21 posto protivi pomoći Hrvatskoj, dok je u Norveškoj ta brojka 24 posto. Hrvatska može mirno spavati – u svim NATO-članicama potpora mogućoj vojnoj pomoći u Hrvatskoj premašuje protivljenje. Najviše rezerviranih, odnosno onih koji ne znaju kako bi odgovorili na to pitanje, nalazi se u Sjedinjenim Državama – čak 44 posto. Kad je riječ o nečlanicama iz ovog ispitivanja, koje ne obvezuje članak o zajedničkoj obrani, na njih Hrvatska teško može računati – samo 12 posto Finaca i 25 posto Šveđana pomoglo bi Hrvatskoj.