Nakon smrti oca majka mjesecima čeka da dobije njegovu mirovinu. Ima, nasreću, svoju, iako je mala, pa nije gladna. Kako prežive udovice ili udovci koji svoju mirovinu nemaju, pitao nas je čitatelj.

- Zahtjev za mirovinu preminulog supružnika može se podnijeti odmah nakon smrti. Zakon o općem upravnom postupku propisuje da je kod utvrđivanja činjenica i okolnosti bitnih za razjašnjenje pravog stanja rok za donošenje i dostavu rješenja 60 dana od podnošenja urednog zahtjeva. Rješenje može biti doneseno prije, ali i nakon isteka tog roka, ako je riječ o složenijem ispitnom postupku, na primjer pribavljanju podataka od drugih pravnih osoba - kažu u HZMO-u.

Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu predaje se osobno ili poštom nadležnoj područnoj službi ili uredu Zavoda. Može se preuzeti na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr u rubrici Tiskanice.

Internet im je nepoznat pojam

U zahtjevu treba navesti podatke o umrlom osiguraniku ili korisniku mirovine, podatke o članu obitelji koji traži priznanje prava, te radi isplate obiteljske mirovine podatke o tekućem računu na tiskanici “ovlaštenje/suglasnost” koju je popunila banka u kojoj je račun otvoren. Zašto se taj zahtjev ne može poslati elektroničkom poštom, nije jasno, a još je manje jasno zašto HZMO traži da se dostavi izvadak iz matice rođenih, koji bi mogli sami preuzeti internetom. Traže i izvadak iz matice vjenčanih izdan nakon smrti bračnog druga, pa i njegovu radnu knjižicu iako je ulaskom Hrvatske u EU ona prestala biti javna isprava i od tad HZMO mora voditi elektroničke zapise s podacima osiguranika po osnovi radnog odnosa.

Podatke o činjenici smrti HZMO preuzima službenim putem. Nije jasno zašto ne preuzme i izvadak iz matice vjenčanih. Kad dobije sve što traži, HZMO donosi rješenje kojim će udovici ili udovcu samo iznimno isplatiti punu mirovinu preminuloga. Izračun je kompliciran, a zakon “ne predviđa priznavanje prava u istom opsegu”.
Pitanje od čega će živjeti udovica ili udovac dok skupi te isprave i mjesecima čeka obiteljsku mirovinu, dodaju, nije u nadležnosti HZMO-a.

Jednokratna socijalna naknada

- Sustav socijalne skrbi osigurava pomoć ljudima koji ne mogu sami podmiriti osnovne životne potrebe, a naknade isplaćuju centri za socijalnu skrb - objašnjavaju u HZMO-u.

U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu kako je Zakon o socijalnoj skrbi propisao da se jednokratna naknada može priznati samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća ne može podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji i slično.

- Zahtjev za odobrenje jednokratne naknade korisnik podnosi centru za socijalnu skrb. Zahtjevu je potrebno priložiti i dokaze o potrebi za čije se zadovoljenje jednokratna naknada traži, kao i o iznosu koji bi tu potrebu zadovoljio. Iznos odobrene i isplaćene jednokratne naknade se ne vraća - kažu u ministarstvu i dodaju da korisnik koji nema novca za osnovne životne potrebe može od nadležnog centra za socijalnu skrb tražiti priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, i to prema uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi.

Pravo na obiteljsku mirovinu imaju i životni partneri

Tko može dobiti obiteljsku mirovinu propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju. U njemu je navedeno da pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti bračnog druga imaju udovac ili udovica, razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje, izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner.

Može je dobiti tko ima 50 godina ili više

Obiteljsku mirovinu može steći onaj tko je do smrti bračnog druga navršio 50 godina. Može i mlađi ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga. Tko nije navršio 50 godina do dana smrti bračnog druga, ali je imao 45 godina ili više, pravo na obiteljsku mirovinu steći će kad navrši 50 godina.