Dan državnosti se nije oduvijek slavio 25. lipnja, u početku se rođendan hrvatske države proslavljao 30. svibnja.
Za Vladimira Šeksa, posebnog savjetnika predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović za ustavno-pravna pitanja, promjena datuma Dana državnosti jedna je žalosna i nesretna zbrka.
- Hrvatski narod je i u domovini i u svijetu prihvatio 30. svibnja kao Dan hrvatske državnosti, dan kada se prvi put u sveukupnoj hrvatskoj povijesti konstituirao jedan demokratski izabran Hrvatski sabor. Na žalost, 2000. i 2001. godine došlo je do stvaranja jedne strahovite zbrke kada je umjesto 30. svibnja kao Dana državnosti, koji je bio jednodušno prihvaćen, odlukom tadašnje vladajuća koalicije došlo do promjene obilježavanja Dana državnosti - rekao je Šeks za tportal.
Šeks navodi da je tadašnja koalicija stranaka SDP, HSLS, HSS, HNS i IDS odredila da 30. svibnja postaje spomendan Hrvatskoga sabora, a Dan državnosti je prebacila za 25. lipnja.
- Još su uveli da je Dan nezavisnosti 8. listopada, a 5. kolovoza Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja. Tu je nastao jedan tragičan košmar - kaže Šeks.
Šeks kaže da se i među narodom osjeti da Dan državnosti ne doživljava više način na koji bi trebao. Malo je istaknutih nacionalnih zastava po kućama kada se proslavlja Dan državnosti, a nema ni neke velike nacionalne proslave.
'Treba nam jedan temeljni nacionalni praznik'
- Mislim da će se trebati uvesti jedan temeljni nacionalni praznik kao što ga imaju brojne zemlje poput SAD-a i Francuske i vratiti se 30. svibnju kao Danu i državnosti i neovisnosti. Dakle, jedan dan koji bi sadržavao sve glavne značajke bitne za hrvatsku povijest, za državnost, za neovisnost, za suverenost. Ostali dani mogu biti određeni spomendani. Dakle, taj 30. svibnja trebao bi biti Dan državnosti, a 25. lipnja i 8. listopada neka se spoje u jedan dan, u Dan neovisnosti. Jednom će se morati uvesti red u kalendar blagdana – zaključio je Šeks za tportal.