Domaća zadaća koju učenici trebaju raditi kod kuće često predstavlja jednak problem roditeljima koliko i đacima.
“Ne znam riješiti ovaj zadatak iz matematike, mama, pomozi mi”, poziv je na koji većina roditelja reagira upitno gledajući u udžbenik ili bilježnicu nastojeći riješiti enigmu s kojom su se susretali prije mnogo godina.
U istraživanju koje je proveo Stjepan Sokol, učitelj u Osnovnoj školi Vijenac u Osijeku, koji je od 1977. do 1989. godine prakticirao drukčiji pristup u svom nastavničkom radu, pokazalo se da domaća zadaća i nije nužna da bi učenici lakše usvojili znanje.
Bez zadaća učinak je nevjerojatan
Zbog njegova istraživanja, koje se na kraju pretvorilo u ozbiljan dugogodišnji školski projekt, Osnovna škola Vijenac iz Osijeka već desetak godina ne prakticira domaće zadaće.
- Nasuprot ustaljenome mišljenju da je domaća zadaća nužan sastavni i organski dio cjelokupnog nastavnog rada te da je jedan od preduvjeta za uspjeh učenika, Stjepan Sokol pokazao je suprotno. On učenicima nije zadavao domaće zadaće jer su na nastavi odrađivali većinu zadataka, za rad kod kuće ponudio im je proizvoljno rješavanje težih ili lakših zadataka kako bi provjerili koliko su znanja usvojili na nastavi. Učinak je bio nevjerojatan. Ne samo da su bili aktivniji na satu nego su s voljom rješavali zadatke za vježbu kod kuće koje zapravo nisu morali rješavati. Taj model rada preuzeli su svi nastavnici u našoj školi i njime su zadovoljni ne samo učenici nego i roditelji - kaže Vesna Vrbošić, ravnateljica Osnovne škole Vijenac, dodajući kako je svima u školi stalo do odličnog uspjeha svakog učenika, zbog čega prakticiraju individualan pristup svakome od njih.
Nastavnici detaljno planiraju rad
To učinkovito provode i stoga što ovu školu pohađa 210 učenika i u razredima nemaju velik broj učenika.
- Kad smo odlučili provoditi projekt nastave bez domaće zadaće, to je značilo i prilagodbu samog nastavnog programa. Svi naši nastavnici moraju detaljnije planirati svoja predavanja. Uvijek imaju dodatne zadatke za one koji traže više, za darovite, prilagođavaju se učenicima koji imaju poteškoće, individualno rade kad je to potrebno. Na satu se puno vježba. Kako bismo dobili na vremenu i maksimalno iskoristili sat, uredili smo da prvo školsko zvono za učenike zvoni 5 minuta prije 8. Oni tad već ulaze u učionicu. U 8 sati zvoni drugo zvono, oni su već u klupi, a nastavnik u učionici i nema praznog hoda, odmah počinju raditi. S djecom se radi tako da s nastave moraju otići s jasnim i jakim znanjem gradiva koje su na tom satu radili. Na kraju nastavnog sata učitelj im kaže što moraju ponoviti od prošloga gradiva jer će im to pomoći za sljedeći sat. Tako štedimo vrijeme na svakom sljedećem satu jer nema ponavljanja. Dobiju zadatke za vježbu kod kuće, koje mogu riješiti ako žele. I nevjerojatno je to da, ako im ne pravite presing da nešto moraju, svi će to riješiti svojevoljno - kaže ravnateljica Vrbošić.
Podučavaju druge
Iskusni: OŠ Vijenac drži konferencije i radionice da druge nauče o svome modelu djelovanja.
Motiviraju na aktivnost na satu
Dodaje kako je cilj ovog projekta učiti djecu samostalnosti, odgovornosti, motivirati ih na aktivnost na satu, osigurati im stručnu pomoć tijekom radova na zadacima i rasteretiti im slobodno vrijeme.
- Iako se čini da naša djeca manje uče jer nemaju obaveza kod kuće, zapravo je suprotno. Oni uče više. Nama je ovaj projekt odličan i zato što misli na one učenike koji kod kuće nemaju koga pitati za pomoć u rješavanju zadataka. A takvih ima. Također nam je stalo da naši učenici imaju vremena za svoje sportske aktivnosti, glazbene ili plesne škole i sve druge aktivnosti kojima se bave. Najviše nam je drago što su projektom zadovoljni i roditelji, koji sad nemaju obvezu provoditi sate sa svojim djetetom radeći domaće zadaće, pa čak i kad im u tome ne mogu pomoći - zaključuje Vrbošić, čije kolege nastavnici ovaj projekt provode već 12 godina i on pokazuje odlične rezultate.