Pakistanski parlament iznenada je u subotu prekinuo zasjedanje prije planiranog glasovanja o nepovjerenju premijeru Imranu Khanu i bez objašnjenja nije nastavio rad u zakazano vrijeme pa se politička neizvjesnost u nuklearno naoružanoj zemlji nastavlja.
Pakistanskom premijeru Imranu Khanu u subotu bi se trebalo izglasati nepovjerenje u parlamentu zbog čega bi mogao biti razriješen s dužnosti nakon gotovo četiri godine.
Khan će morati odstupiti ako, kako se čini vjerojatnim, najmanje 172 člana Narodne skupštine od 342 mjesta glasaju protiv njega.
Pozornica je pripremljena za svrgavanje premijera nakon što je pakistanski Vrhovni sud u četvrtak stao na stranu oporbe i presudio da je Khanov pokušaj prije nekoliko dana da raspusti parlament i tako izbjegne glasovanje o nepovjerenju neustavan čin s ciljem zadržavanja na vlasti.
Sud je također rekao da se novi premijer mora izabrati što je prije moguće ako se Khanu izglasa nepovjerenje.
"Ožalošćen sam odlukom, ali je prihvaćam", rekao je Khan u obraćanju naciji u petak.
Khan, legendarni bivši igrač kriketa koji je preuzeo dužnost 2018., pokušao je okriviti Washington za svoje probleme i službeno je prosvjedovao američkom veleposlanstvu zbog navodne zavjere za rušenje njegove vlade.
U Washingtonu, Bijela kuća i State Department demantirali su Khanove tvrdnje da planiraju promjenu režima u Pakistanu, savezniku u ratu protiv terorizma.
U ožujku prošle godine Khan je za dlaku preživio glasanje o povjerenju u Narodnoj skupštini.
No nedavno je izgubio parlamentarnu većinu jer su saveznici i nekoliko zastupnika iz njegove vlastite stranke prebjegli u oporbu.
Khan je došao na vlast na kontroverznim izborima 2018. uz potporu vojske, ali se posvađao s moćnim generalima zbog nominacije novog šefa obavještajne službe prošle godine.
Njegova smjena značila bi da i dalje nijedan premijer nije dovršio petogodišnji mandat u povijesti Pakistana.
Pakistanski generali vladali su zemljom gotovo polovicu nacionalne povijesti i često su bili optuženi da utječu na politiku kada nisu izravno na vlasti.
Nuklearno naoružana južnoazijska država od 220 milijuna ljudi doživjela je nekoliko vojnih udara od svog osnutka prije gotovo 75 godina.