Kako je na Prvoj godišnjoj konferenciji o provedbi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti rekao ministar financija Marko Primorac, Hrvatska je u 2020. pretrpjela značajne gubitke i usporavanje gsopodarskog rasta, dok je u 2021.  snažan gospodaski rast, prije svega, bio rezultat "žilavosti" poduzetnika,  i mjera Vlade . 

- Ove godine očekujemo gospodarski rast od 5,7 posto  i inflaciju na razini 10,4 posto, sljedeće godine pak usporavanje gospodarskog rasta  na razinu od 0,7 posto, uz inflatorne pritiske od oko 5,7 posto, kazao je Primorac. 

Hrvatska je uspješno povukla prvu tranšu od 700 milijuna eura ispunivši 34 indikatora - reformske mjere i investicije, dodao je.

- Uz ta 34 pokazatelja u okviru druge tranše, ispunili smo dodatnih 25 pokazatelja i podnijeli zahtjev za dodatnih 700 milijuna eura. Očekujemo isplatu kroz nekoliko dana, sredinom 12. mjeseca.  Radimo i na ispunjavaju 45 indikatora iz treće tranše. Indikatori su reforme i investicije - u okviru prve tranše provodili smo fiskalnu reformu, mijenjali smo zakon o sprečavanju sukoba ineresa, a u okviru druge tranše donijeli kriterije za spajanje jedinica lokalne samouprave. U okviru treće tranše provodimo niz reformi u  mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, u znanosti i obrazovanju, rekao je Primorac. U petak, 16. prosinca, stiže isporuka od 700 milijuna eura iz druge tranše plaćanja, čime će u korištenju sredstava iz Plana oporavka i otpornosti od Hrvatske u cijeloj Europskoj uniji uspješnije biti tek Španjolska i Italija, naglasio je  predsjednik Vlade Andrej Plenković.

 Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica izvijestila je kako je u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska u rujnu Europskoj komisiji podnijela drugi zahtjev za plaćanjem u iznosu od 700 milijuna eura.

- Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je prošlog petka Komisija donijela pozitivnu odluku o isplati sredstava, a sama se isplata očekuje još ovog tjedna. Još 700 milijuna eura. Ovom isplatom Hrvatska će ukupno povući više od 40 % dodijeljenih bespovratnih sredstava, potvrdila je Šuica. 

Gabriele Giudice, zamjenik direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije, govoreći o reformama istaknuo je, primjerice, kako Hrvatska ima veliku količinu imovine kojom upravljaju tvrtke u državnom vlasništvu te je njihova prisutnost u gospodarstvu među najvećima u EU-u. Međutim, produktivnost hrvatskih tvrtki u državnom vlasništvu zaostaje za privatnim sektorom više nego u usporedivim državama članicama. Zato hrvatski Plan oporavka i otpornosti sadržava obveze revizije popisa tvrtki u državnom vlasništvu od posebnog interesa, jačanja pravnog okvira za upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu – uključujući odredbe kojima bi se trebala osigurati usklađenost sa smjernicama OECD-a o korporativnom upravljanju – i prodaje najmanje 110 tvrtki u državnom vlasništvu te prodaje 4500 zgrada.

Nabrajajući važne investicije u sklopu Plana oporavka i otpornosti, Eric Von Breska, direktor Radne skupine za oporavak i otpornost u Europskoj komisiji, naveo je pak kako će do kraja provedbe Plana u Hrvatskoj svako dijete u dobi do šest godina imati svoje mjesto u vrtiću – radi se o osiguravanju čak 22 500 vrtićkih mjesta.

Velik dio novca ide u zelenu transformaciju, digitalno, i investicije 

Hrvatskoj je dosad isplaćeno 818 milijuna eura bespovratnih sredstava kao pretfinanciranje unutar Plana oporavka i otpornosti 28. rujna 2021., dok je prva isplata po zahtjevu za plaćanje u vrijednosti od 700 milijuna eura uslijedila 28. lipnja 2022. Među ostvarenim rezultatima za prvo plaćanje bile su reforme i ulaganja u području zdravstva, socijalne politike, obrazovanja odraslih, javne uprave, borbe protiv korupcije, fiskalne politike, revizije i kontrole, borbe protiv pranja novca, energetike, prometa, gospodarenja vodama i otpadom te energetske učinkovitosti zgrada.

Europska komisija 10. studenoga 2022. potvrdila je tako pozitivnu preliminarnu ocjenu i drugog hrvatskog zahtjeva za plaćanjem 700 milijuna eura bespovratnih sredstava. Obuhvaćene su korjenite reforme u području javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike, energetske učinkovitosti i povezivosti. Nekoliko ciljeva odnosi se i na velika ulaganja u području upravljanja vodama, tržišta rada, obrazovanja, socijalnog i pravosudnog sustava, kao i u ekološku i digitalnu tranziciju javnih tijela, malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.
Nešto više od 10 milijardi kuna namijenjeno je poslovnom sektoru odnosno privatnim investicijama. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK rekao je kako gotovo polovica poziva za sredstva otpornosti ide na zelenu tranziciju i digitanu transformaciju,  odnosno na inovacije. To su pozivi koji bi gospodarstvenicima trebali osigurati da budu otporniji na sve što dolazi, pa čak i na energetsku krizu .