Građanska inicijativa "Ne damo naše autoceste" počela je u ponoć prikupljati potpise za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju, koje će diljem Hrvatske trajati do 25. listopada.

Prikupljanje potpisa je u ponoć simbolično počelo u Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu i Zadru, a tijekom subote nastavit će se na najmanje 600 štandova po cijeloj Hrvatskoj.

Inicijativa: Koncesija je najnepovoljniji model

Inicijativu 'Ne damo naše autoceste!' pokrenuli su dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta), sedam organizacija civilnog društva (Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i pet sindikalnih središnjica (NHS, HURS, Matica hrvatskih sindikata, SSSH i URSH). 

Inicijativa  se protivi davanju autocesta Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka u koncesiju jer smatra da je to najnepovoljniji model za rješavanje problema golemih dugova, nastalih zbog uzimanja kredita za izgradnju autocesta, koje tvrtke HAC i ARZ ne mogu vratiti.

Osim toga, koncesioniranje autocesta dovest će do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti, a idućih 10 Vlada neće moći donositi strateške odluke o autocestama i neće ih moći tretirati kao razvojni resurs, tvrde protivnici monetizacije.

Autoceste ne idu u prodaju, mijenjaju koncesionara

Iz Vlade su poručili da je cilj monetizacije dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a, jer u iduće tri godine Hrvatskoj na naplatu dolaze dvije milijarde eura glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine. Ako dug vraćamo na način reprograma - kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita - s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura, ističu u Vladi.

Napominju kako su autoceste i danas pod koncesijom, pri čemu današnji koncesionari, tvrtke HAC i ARZ, iz 1,9 milijardi kuna prihoda koje ostvaruju na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze. U ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja, kao što su održavanje autocestovne infrastrukture i povrat kreditnih obveza, trebati osigurati devet milijardi kuna, što znači da im nedostaje više od sedam milijardi kuna, upozorava Vlada. 

-Vlada se odlučila za opciju koju je ocijenila najboljom zato da bi izbjegla onu koja bi u konačnici za građane i državu bila skuplja. Istodobno, korisnici autocesta neće osjetiti razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti promjenom koncesionara. I dalje ćemo biti vlasnici istih autocesta koje ostavljamo i budućim generacijama - stoji u priopćenju Vlade.

'Dobra situacija za Hrvatsku'

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić je rekao kako ga skupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta ne plaši, a da je pravo građana da na referendumu kažu svoja razmišljanja.

- Objasnit ću to vrlo jednostavno - to je kao da imamo kuću s osam stanova, trebalo nam je šest, malo smo se preizgradili. Našli smo koncesionara, on nam daje unaprijed, naglašavam, unaprijed novac za šest stanova, ako nađemo povećanje prometa i za sedmi stan, dakle mi taj budući prihod dijelimo, dijeli ga država i dijeli ga koncesionar. Dakle, to je za Hrvatsku, što je moje osobno uvjerenje, zapravo jedna dobra situacija jer pokazujemo da znamo sami upravljati sa svojim dugom i pokazujemo da možemo preokrenuti čak i neke negativne trendove -rekao je. 

Hajdaš Dončić je rekao da će ostavku dati isključivo pod uvjetom da ponuda bude dobra, a da iz nekih razloga ne bude prihvaćena.