Danas se nastavila sjednica Hrvatskog sabora na kojoj će, među ostalim, bilo riječi i o novom Zakonu o elektroničkim medijima o kojem je, za javnog savjetovanja, najviše pozornosti izazvalo preciznije definiranje obveze nakladnika elektroničkih publikacija za sadržaje koje generiraju korisnici, odnosno komentari čitatelja na Internetu.
Kritičari prijedloga boje se cenzure i zatiranja slobode govora, dok Vlada upozorava na odgovornost za moguća teška kaznena djela koja komentarima mogu počiniti korisnici poput poticanja na mržnju, nasilje, širenje ksenofobije, rasizma, ali i maloljetničke pornografije. Raspravlja se i o Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima.
Na početku sjednice ministrica Nina Obuljen Koržinek predstavila je zakon, za koji je rekla da je važan za medijsku, kulturnu i kreativnu industriju. Odmah nakon izlaganja stigle su 22 replike, a nako toga je počela rasprava.
Na početku rasprava prvi je govorio Hrvoje Zekanović.
- Uglavnom se govori o digitalnim pravima. Je li to Facebook, Youtube... nije bitno. Ono što je bitno što svi ti pružatelji usluga nemaju sjedište u Hrvatskoj ni gdje su registrirane. Hipotetski, danas uzmem ili ukradem nečije djelo i na njemu zarađujem, i mogu biti sankcioniran. Ali ako to napravi netko iz Nigerije ili vlasnik platforme, možemo li ga natjerati da to plati? Ne! Ovaj zakon se odnosi na one koji su vezani OIBom za Hrvatsku, a svi ostali mogu raditi što hoće. Nemamo mogućnost da ih sankcionirati. Jeste li vi svjesni da ne kontrolirate prostor društvenih mreža? Kad danas na društvenim mrežama napišete Slobodan Praljak bit će vam blokiran profil. Je li hrvatskim zakonom zabranjeno izgovoriti ime Slobodana Praljka? - rekao je Zekanović i dodao:
"Ako je na fotografiji neka osoba, onda ta osoba tu fotografiju može koristiti bez naknade. Mene će fotkati neki portalčić i ako ja tu fotografiju iskoristim negdje, oni će meni to naplatiti iako sam ja na toj fotografiji!? Pa valjda je mogu koristiti besplatno ako sam ja na njoj?!"
- Previše je primjedbi na zakon i to dovoljno govori o zakonu. Mora se konzultirati struka. 300 primjedbi odnosi se na izvođače koji kažu da nikad nisu potpisali ugovor da se odriču internetskih prava, a nikad nisu primili naknadu za emitiranje na internetskih servisima. Ignorirali ste dobar dio tih primjedbi i imamo problem - rekla je Glasovac.
Odgovorila je Nina Obuljen Koržinek.
- SDP-ovi zastupnici je glasao protiv direktive u EU parlamentu, niste se željeli tad založiti za izvođače. Rekli ste da smo ignorirali komentare, to nije istina - rekla je Obuljen Koržinek.
Potom je govorio Vili Matula.
- Drago mi je da se pozivate na to da je HDZ bio progresivan u EU parlamentu, ali zašto je dojam da vi ipak stajete na stranu diskografa, a oni dobivaju novac od provajdera. Druga paradoksalna stvar - kad kazališnu predstavu koja je uspješna dođe režiser snimiti kao film i kada ide dalje na provajdera režiser dobiva neka prava, a ljudi koji igraju i koji su autori predstave ne dobiju ništa. Kako je to moguće? - zapitao je Matula.
Koržinek je rekla da su i predstavnici zeleno lijevo koalicije su glasali protiv direktive u EU parlamentu.
Miroslav Škoro (DP) istaknuo je kako pravičnom raspodjelom sredstava treba doći do onih koji imaju talent - glumaca, novinara, glazbenika.
"Raspravljamo o cijeloj jednoj plejadi vrhunskih hrvatskih glazbenika, glumaca, pisaca i novinara koji ne ostvaruju apsolutno nikakva prava u digitalnom okruženju", upozorio je Škoro i zauzeo se za kolektivu zaštitu prava.
Donijeti novi zakon o autorskim pravima
Anka Mrak Taritaš (GLAS) podsjeća da sadašnji zakon o autorskim pravima datira iz 2003. kada još nije bilo Twittera, Facebooka, iTunesa, YouTubea ni pametnih telefona, ukazavši na potrebu donošenja novog zakona.
"Danas 24 sata možemo preko pametnih telefona biti uronjeni u autorska djela svih vrsta”, kazala je Mrak Taritaš i dodala da to što nema granica ni prepreka ne znači da ne treba biti i nekih pravila i zaštite prava.
REPLIKE
Miro Bulj:
Skladatelji i izvođači imaju krovnu udrugu ZAMP. To razni subjetki plaćaju, a koliko od toga ide izvođačima a koliko ZAMP-u?
Obuljen Koržinek:
ZAMP je samo jedna od organizacija koja štiti prava izvođača. To je tema uvijek prisutna u javnosti, i trebaju li to plaćati objekti koji emitiraju glazbu, ali to ne treba problematizirati, jer je izvođačima to jedini prihod.
Stipo Mlinarić:
Zašto se ne uvede španjolski model koji transparento objavljuje koliko je puta koja pjesma izvedena?
Obuljen Koržinek:
Izvođači kod nas izravno ugovaraju svoja prava s izdavačkim kućama.
Selak Raspudić:
U zakonu postoji dosta nezadovoljnika, posebice novinari radi članka 96., ali i izvođača. Kako pomiriti različite interese?
Obuljen Koržinek:
Tu je puno pojedinačnih interesa, a interes je da svi postignu rješenja koja će ih štiti. Napokon ćemo osigurati da za sadržaj koji proizvode novinari i nakladnici dobivaju naknadu.
Grba Bujević:
Taj zakon će imati utjecaj i na obične građane?
Obuljen Koržinek:
On će doprijeniti pravnoj sigurnosti koji na tržištu autorskih prava ostvaruju moralna ili materijalna prava. Neki izravni utjecaj na pojedince građane je liberalizacija korištenja autorskih prava u obrazovne i znanstvene svrhe.
Krunoslav Katičić:
Koji su konkretni benefiti za autore?
Obuljen Koržinek:
Prvo, detaljnije uređenje kolektivne zaštite i drugo, preciznije definiranje određenih odredbi koji se tiču autorske naknade.
Miroslav Škoro:
Hrvatski izvođači u digitalnom okruženju nemaju nikakve naknade. Koliko izvođači dobivaju od diskografa?
Obuljen Koržinek:
Nećemo se žuriti, donijet ćemo zakon kad se za to steknu uvjeti. Vi to znate jer ste bili predsjednik diskografa i mogli ste napraviti iskorak. Vaše ponuđeno rješenje će sigurno biti od koristi.
Škoro se javio za povredu Poslovnika, a nakon izlaganja mu je Gordan Jandroković dao opomenu.
Marijana Puljak:
Zakon ne jača privatno poduzetništvo. Što će se dogoditi kad se sustav uruši, hoće li autori ostati na cjedilu?
Obuljen Koržinek:
Postoji cijeli niz organizacija i svaka skupina nositelja prava se organizirala. Jako je teško da pojedinačni nositelj ostvari svoja prava, lakše i pravednije će se to nadoknaditi ako budu za njih pregovarali kolektivi.
PRIJENOS SJEDNICE SABORA