To je to što me zanima!

Učenici bolje uče ako na satu vježbaju samo pet minuta

TREBA IM VIŠE TJELOVJEŽBE: Redovito vježbanje povećava koncentraciju učenika, pokazalo je najnovije hrvatsko istraživanje. Dejca previše sjede
Vidi originalni članak

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Uvođenjem tjelovježbe tijekom školskog sata učenici su postali usredotočeniji na nastavi. Nakon fizičke aktivnosti podigla im se razina koncentracije, pa su u drugom dijelu sata bili jače usredotočeni, a time i kreativniji.

Zaključci su to istraživanja profesora Kineziološkog fakulteta Hrvoja Podnara, koji je istražio koliko fizička aktivnost, pa i ona od samo pet minuta tijekom nastave, utječe na učenike i na njihov rad na satu. Koristio je program američke organizacije HopSports, koja je osmislila petominutnu tjelovježbu utemeljenu na multimedijalnom pristupu. U programu su sudjelovali učenici zagrebačke Osnovne škole “Ivo Andrić”.

Cilj projekta je omogućiti učiteljima diljem svijeta da na jednostavan i zabavan način potaknu đake na tjelesnu aktivnost. Kod nas se u javnosti često percipira kako su djeca aktivnija od vršnjaka u ostatku svijeta, a čak 81 posto djevojčica s 11 godina je nedovoljno fizički aktivno, dok se manje od sat vremena dnevno tjelovježbom bavi 69 posto dječaka. Tinejdžerice su još manje zainteresirane za vježbanje i sport. U 13. godini 85 posto djevojaka nema dovoljno dnevne tjelovježbe, dok su dječaci u toj dobi aktivni kao i mlađe kolege. Međutim, najveća promjena događa se tijekom prelaska iz osnovne u srednju školu pa s 15 godina više od 90 posto učenica i 78 posto učenika trenira ili vježba čak manje od 60 minuta dnevno.

- Posebno zabrinjava trend prema kojem se udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata u zadnjih 10 godina povećao za 12,5 posto što navodi na zaključak da tjelesna neaktivnost uistinu predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvstvenih problema današnjice.

Na istraživanje utjecaja tjelovježbene aktivnosti u učionici na odgojno-obrazovna postignuća učenika potaknuo me je zabrinjavajući trend porasta tjelesne neaktivnosti učenika i smanjenje mogućnosti učenika za sudjelovanjem u tjelesnim aktivnostima tijekom školskog dana. Istodobno, učenici su izloženi sve zahtjevnijim školskim programima, velikoj količini domaćih zadaća i programskih sadržaja za učenje te pritisku ostvarivanja što boljeg školskog uspjeha – rekao nam je profesor Podnar.

S obzirom na to da učenici u školi provode većinu dana i obrazuju se većinu svojeg djetinjstva, s KIF-a smatraju da je školsko okruženje idealno za poticanje na tjelovježbu.

- Tjelesna neaktivnost je sveprisutnija, a mogućnosti za tjelovježbene aktivnosti učenika tijekom školskog dana su ograničene. Istodobno, vrijeme posvećeno unapređenju školskog uspjeha učenika se povećava. Stoga je nužno pronaći kako pridonijeti rješenju oba problema. Tjelovježba tijekom nastave u učionici obećavajući je način povećanja postignuća uz istodobno povećanje tjelesne aktivnosti učenika - smatra profesor Podnar.

Učenici bi dnevno trebali sudjelovati u minimalno 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj je vrlo visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata, a to je posebno izraženo kod srednjoškolaca, ali i djevojaka u svim dobnim skupinama. Vježbanje tijekom nastave je kratkotrajno. Iako prekida školsko gradivo i na trenutak odmiče pažnju, đaci nakon te vrlo kratke fizičke aktivnosti pokazuju bolju koncentraciju, a to pozitivno utječe na njihovo pamćenje i disciplinu na satu. Jedan od projekata ostvaren je u suradnji s američkom organizacijom HopSports. Taj program nastavnicima pruža alat za poticanje učenja i aktivnog sudjelovanja đaka u nastavi kroz nadopunu regularnog školskog sata s petominutnim vježbanjem. Profesor Podnar istaknuo je da se program može koristiti u hrvatskim školama besplatno. Preduvjet za korištenje sadržaja je dobra internetska veza te računalo i projektor u učionicama, objasnio je profesor KIF-a.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Idi na 24sata

Komentari 1

  • jasminaaaa 25.01.2016.

    ma kako ste i sami rekli, hrvatsko obrazovanje i sistem je sam po sebi zaostao i nista mu nece pomoci

Komentiraj...
Vidi sve komentare