Udruga Franak do sada još nije dobila konkretne podatke od hrvatske Vlade o predarbitražnim zahtjevima banaka, koje je zatražila, te je stoga podržala nedavno predloženu interpelaciju 25 zastupnika SDP-a o radu Vlade.
Interpelacija, kojom 25 zastupnika SDP-a predlaže Saboru da Vladu obveže da istakne prigovor na nadležnost stalnog Arbitražnog suda u Washingtonu u postupku koji će protiv Hrvatske pokrenuti banke zbog donošenja Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, u saborskoj je proceduri, a u dnevni će red biti utvrštena kad se ispune uvjeti koje traži saborski Poslovnik.
"Smatramo da se radi o iznimnom javnom interesu te da javnost ima pravo znati što to banke traže od Republike Hrvatske u zamjenu za odustajanje od arbitraže u Washingtonu, a isto tako smatramo da je potrebno poduzeti odlučne korake da se banke spriječi u njihovu nastojanju da od Hrvatske iskamče novac koji im ne pripada", navodi se u priopćenju Udruge objavljenom u četvrtak.
Kako ističu iz te udruge, ta interpelacija nije uperena protiv Vlade, nego je usmjerena za dobrobit Hrvatske te je u biti pomoć Vladi da učini bitne korake za ostvarivanje suvereniteta Hrvatske u okvirima EU-a.
U Udruzi podržavaju ono što se traži interpelacijom, a to je da Sabor podržava rješenje za konverziju CHF kredita te da Vlada RH mora izvijestiti Sabor o učincima konverzije na hrvatsko gospodarstvo; da nakon ulaska Hrvatske u EU Sabor ne podržava vođenje investicijskih sporova na temelju dvostranih sporazuma s državama članicama EU-a o zaštiti ulaganja te da obveže Vladu na isticanje prigovora nenadležnosti međunarodnih arbitražnih sudišta za investicijske sporove s državama članicama EU-a, kao i da Sabor obveže Vladu na pokretanje postupka za prestanak dvostranih ugovora sklopljenih između država članica EU-a i Republike Hrvatske.
Udruga Franak sumnja i u medijske spinove o gubicima banaka od 7-8 milijardi kuna uslijed konverzije CHF kredita, ističe se dalje u priopćenju.
HNB je u prvim projekcijama govorio o 3 do 4 milijarde kuna gubitka banaka, a ako se tome dodaju porezne olakšice gubitak se smanjuje za dodatnih 20 posto.
"Tek nakon dostavljenih izvještaja banaka o učincima konverzije, znat će se pravi iznosi smanjenja bivše CHF kreditne aktive hrvatskih banaka. Banke, uz blagoslov HNB-a, ponovo spinovima pokušavaju zavarati javnost, ali i Vladu RH o svojim 'poteškoćama' u vezi s konverzijom CHF kredita", kaže se u priopćenju, te zaključuje da izvještaji o velikoj dobiti najvećih hrvatskih banaka u prvome kvartalu 2016. godine idu u prilog tvrdnjama da je konverzija bila pozitivna i za građane, i za banke, i za Hrvatsku i za njezino gospodarstvo u cjelini.