U racijama je uhićen veliki broj istaknutih hongkonških demokratskih zagovornika, i one su najveća operacija otkad je Peking predstavio novi, kontroverzni zakon o sigurnosti u bivšoj britanskoj koloniji, u lipnju 2020. godine.
Masovna uhićenja povezana su s nezavisno organiziranim glasovanjem prošlog srpnja kako bi se izabrali opozicijski kandidati za parlamentarne izbore koji se otad odgađaju.
Oko 1000 policajaca sudjelovalo je u racijama provedenim u uredima anketnih i pravnih tvrtki i medija.
Ministar za sigurnost, John Lee, rekao je da je grupa planirala uzrokovati "ozbiljnu štetu" društvu i da vlasti ne toleriraju subverzivne činove bilo koje vrste.
"Današnja operacija ciljala je aktivne elemente za koje se sumnja da su uključeni u zločin svrgavanja ili ozbiljnog miješanja sa svrhom onemogućavanja legalnog obavljanja dužnosti vlade Hong Konga", rekao je Lee novinarima.
Uhićenja, koja je potvrdila Demokratska stranka te pojedinačni profili na društvenim mrežama desetaka drugih aktivista i političara, dodatno će povećati zabrinutost da je Hong Kong napravio oštar autoritarni zaokret.
Strogo kažnjavanje koje nameće novi zakon o sigurnosti iz lipnja 2020., za koji kritičari kažu da uništava široki spektar sloboda koje su obećane građanima kad se Hong Kong 1997. vratio pod kinesku vlast, dodatno stavlja Kinu u sukob s SAD-om upravo u vrijeme kad se Joe Biden sprema preuzeti predsjednički ured.
Prošle godine vlasti Hong Konga i Peking upozorili su da bi neslužbeni demokratski predizbori mogli biti u neskladu s novim zakonom, ističući da bi se kampanja za osvajanje većine u hongkonškoj zakonodavnoj skupštini koja ima 70 mjesta, sa svrhom blokiranja dijela vladinih prijedloga, mogla smatrati subverzivnom.
Izbori za zakonodavnu skupštinu trebali su se održati u rujnu prošle godine, no odgođeni su zbog rizika od koronavirusa.
Nije jasno tko će se natjecati u ime opozicije na bilo kojim budućim izborima, poslije masovnih uhićenja.