Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u ponedjeljak se na brifingu za novinare osvrnuo i na porez na nekretnine, jednu od reformskih mjera, koji bi se trebao uvesti s 1. siječnjem 2018. godine, a zamišljen je na način da će zamijeniti komunalnu naknadu i njegova visina ne smije biti veća od visine komunalne naknade.  

"Porez je zamišljen na način da će on zamijeniti komunalnu naknadu", istaknuo je Kuščević.

Objasnio je da danas na jednoj nekretnini imamo komunalnu naknadu, pa ako je to druga kuća, primjerice vikendica na Braču, onda je to porez na kuću za odmor.

"Imamo dakle nekoliko poreza po jednoj nekretnini i to se sve mora objediniti u ovaj porez na nekretnine koji mora biti u najgoru ruku jednak zbiru svih tih dosadašnjih poreza", naglasio je. 

 Na novinarski upit zašto se onda to mijenja ako će njegov iznos biti isti, Kuščević je rekao da je razlog za to da bi se prvo poboljšala evidencija nekretnina.  Istaknuo je da se porez na nekretnine uvodi i zbog toga kako bi se lakše kontrolirala naplata jer će to obavljati samo Porezna uprava, koja ima jači i bolji instrument da to naplaćuje.    

 "A na kraju krajeva tada će se konačno znati koji je to nekretninski resurs s kojim Republika Hrvatska raspolaže, kada se objedine djelovi i onda će se moći kvalitetno voditi svaku drugu i fiskalnu i gospodarsku i stambenu politiku, kada znate s čime raspolažete. A ovako su ti registri raštrkani, što u Poreznoj, što u Fini, što u jedinicama lokalne samouprave i to nitko živ ne zna što nam je na terenu", rekao je.  

 Istaknuo je kako je velika odgovornost kod uvođenja poreza na nakretnine na Ministarstvu graditeljstva jer su oni ti od kojih se traže podaci o tim nekretninama, glede lokacije, površine, kakvoće i vrijednosti.

  "Svakako da je potrebno poreznom politikom rasteretiti rad. Dakle, rad je u Republici Hrvatskoj preskup i to je jedan od bitnih razloga zašto nismo konkurentni kao država i zašto naše gospodarstvo nije konkurentno. Imovina je statična kategorija i mislim da je bolje opteretiti  imovinu, nego rad. Uostalom, s tim se složila i Vlada i ministar financija Zdravko Marić i svi financijski stručnjaci", rekao je Kuščević.

 Dodao je kako taj porez ne smije biti nepravedan i ne smije biti prevelik da optereti građane.  

 Pomoćnik ministra Milan Rezo koji sudjeluje u Radnoj skupini koja radi na tom porezu, kazao je da je riječ o "jednostavnom porezu na nekretnine". Objasnio je kako je Vlada zamislila uvođenje tog poreza na temelju sadašnjih komunalnih davanja. "To znači da mi u ovom trenutku imamo približno dvije milijarde kuna koje prihodujemo iz takozvanih komunalnih davanja i porez na nakretnine koji se misli uvesti  s 1. siječnjem 2018. ne smije biti veći. Znači, matematički model je razrađen na takav način da će on biti u ukupnom iznosu od dvije milijarde kuna".

 Podsjetio je da Vlada cijelo vrijeme ističe 300 milijuna kuna dobiti te rekao da se na temelju svih njihovih pilot projekata koje su proveli u Hrvatskoj, pokazalo da uređenom evidencijom se može namaknuti dodatnih 15 do 20 posto sredstava iz komunalne naknade.

 "To znači  da bi mi sređenom jedinstvenom bazom podataka na temelju kojih ćemo razrezati taj jednostavni porez na nekretnine, uprihodili za Hrvatskoj u 2018. godini negdje između 300 i 400 milijuna kuna", objasnio je.

 Vezano za Uredbu o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina koje Ministarstvo treba donijeti do kraja siječnja 2017., rekao je da bi se tom Uredbom obuhvatile sve nekretnine, od zemljišta do svih izgrađenih objekata na prostoru RH i od toga trenutka praktično mogu razgovarati na temu pravičnog, odnosno pravednog uvođenja poreza na nekretnine, ukoliko se Vlada RH odluči za taj model.

 Istaknuo je da u odnosu na komunalnu naknadu u ovom trenutku uvode dva nova parametra vezana za nekretnine (objekte), a to su dob i kvaliteta koje će jedinice lokalne uprave i samouprave postupno uvoditi u svoj model koje će Ministarstvo, odnosno Vlada RH izraditi kao jedinstveni.

 "To znači da ćemo u prvom koraku pokupiti sve baze podataka, bile one sređene ili nesređene, sa područja Hrvatske, vidjeti koji su to parametri na razini lokalnih jedinica koje su oni koristili za razrezivanje komunalnih naknada i onda donijeti jedan jedinstveni matematički model koji ćemo primjeniti za cijelo područje Hrvatske, sa posebnim obilježjima koje mogu ugraditi jedinice lokalne samouprave", objasnio je Rezo.   

 Na pitanje novinara znači li to bi se za neke nekretnine koje sada plaćaju manju komunalnu naknadu, primjerice novija gradnja, trebali uvesti veći iznosi, a stariju manji, Rezo je rekao da će nakon 2018. godine, kroz ta dva parametra i definirati te neke nove vrijednosti. Objasnio je da za "donijeti dob i kvalitetu nekog objekta u prostoru treba vremena".

 "Mi u ovom trenutku razmišljamo na način kako ćemo osmisliti timove  koji će procijeniti dob i kvalitetu. Naravno, to moraju biti obrazovani ljudi za završenim građevinskim fakultetima, odnosno visokih do viših škola koji će biti osposobljeni za takvu vrstu donošenja ocjene o dobi i kvaliteti pojednih objekata. Naravno, da je to onda nekakva pravična naknada za vaš objekt u onom periodu iza 2018. godine", istaknuo je Rezo. 

  Josip Bienenfeld iz Ministarstva istaknuo je da je jedan od osnovnih ciljeva uvođenja poreza na nekretnine umjesto komunalne naknade, pravičnost fiskalnog davanja.

 "Kod poreza na nekretnine se ide na to da se iznos poreza obračunava, odnosno da ovisi o vrijednosti nekretnine, dok sada komunalna naknada nije ni na koji način povezana izravno s vrijednošću nego s nekakvom objektivnom veličinom, i onda se događa da zapravo netko tko ima nekretninu manje vrijednosti, plaća veći komunalni doprinos nego netko tko ima nekretninu veće vrijednosti. S time da će se to napraviti postupno", istaknuo je.

 Objasnio je da će se u prvoj fazi taj obračun vrijednosti nekretnine biti nešto jednostavniji, a kasnije, kada se uspostavi taj sustav, onda će to određivanje same vrijednosti nekretnine biti daleko preciznije.