Michael Colborn svoje središte ima tu globalnoj mreži Bellingcat, u Amsterdamu. On vodi vodi projekt koji se bavi desničarskim ekstremistima u Europi. Za autore podcasta „Legion", koji se emitira na njemačkom javnom servisu RBB, prošle jeseni je istraživao slučaj Daniele Klette.
Riječ je o ženi koja ima 65 godina, a bila je pripadnica tzv. treće generacije RAF-a, odnosno Frakcije Crvene armije, zapadnonjemačke ljevičarske terorističke organizacije. Potraga za njom trajala je punih 30 godina. Uhitila ju je policija Donje Saske prošlog ponedjeljka (26.2.) u Berlinu. U njenom stanu pronađeno je i streljivo, javlja Deutsche Welle.
- Ja nisam dao nikakve informacije policiji. Ali nisam ni jedini koji ju je tražio - rekao je Colborn za berlinski list Tageszeitung.
Colborn je za pretragu koristio umjetnu inteligenciju, odnosno program koji uspoređuje lice na fotografiji s fotografijama na internetu, prije svega na društvenim mrežama.
- Cijeli proces je trajao oko 30 minuta. Dakle, od potrage za licem Daniele Klette do hipoteze da su fotografije starije žene snimljene u jednom brazilskom kulturnom centru najvjerojatnije fotografije Daniele Klette - kaže Colborn.
Kako bi potvrdio svoje informacije, rezultate je provjeravao na još jedan način. - Prema softveru, na obje fotografije je bila ista osoba. Smatrao sam da je rezultat vjerojatan i to sam rekao novinarima podcasta. Preporučio sam im da prate taj trag - rekao je.
PimEyes je jedan od programa koje je Colborn koristio, svima je dostupan, a prema njegovim riječima platio ga je svega 30 eura. Program koristi umjetnu inteligenciju da pronađe veze između različitih fotografija na internetu. Ako je fotografija javno dostupna, „PimEyes" ju može „čitati" i analizirati.
Taj start-up je osnovan 2017. u Poljskoj, a danas je u vlasništvu jedne tvrtke iz Dubaija. Zbog svoje netransparentne poslovne prakse i kontroverznog postupanja po pitanju zaštite podataka, „PimEyes" je više puta kritiziran, a protiv te tvrtke je u Baden-Württembergu krajem 2022. čak pokrenut i kazneni postupak.
Zadnji sličan slučaj bio prošle godine
Ovo nije prvi put da upotreba softvera za prepoznavanje lica dospijeva na naslovnice medija, a o tome je i DW više puta izvještavao u posljednjih nekoliko godina. Zadnji slučaj je iz jeseni prošle godine, kada je jedan nalog na TikToku privukao pažnju nakon što je snimke s koncerata Taylor Swift ubacio u takav program i identificirao posjetitelje koncerta. To su pogledali milijuni korisnika te mreže.
Postavlja se pitanje kako je Michael Colborn, čovjek koji čak i ne zna njemački jezik, mogao za pola sata pronaći teroristkinju, a njemačkoj policiji to nije uspjelo u 30 godina? Odnosno, zašto policija nije koristila takav program u potrazi za Danielom Klette?Odgovor na to pitanje je jednostavan: zato što policiju koči Zakon o zaštiti osobnih podataka.
- Programe koje su koristili novinari i istraživači policija smije koristiti samo u ograničenoj mjeri ili pod posebnim uvjetima - objašnjava Daniela Behrens, ministrica unutarnjih poslova Donje Saske. Ona pritom naglašava da je policija samostalno ušla u trag Danieli Klette.
- Već dugo se zalažem da našim sigurnosnim organima omogućimo modernije metode nadzora, omogućimo upotrebu umjetne inteligencije i naoružamo ih ovlastima koje su kompatibilne s vladavinom zakona i slobodnim društvenim poretkom - rekla je ministrica.
Istraživač Michael Colburn smatra da je u svakom slučaju neophodna društvena rasprava o tome treba li i kako koristiti takve programe. A na pitanje muče li ga etičke sumnje zbog toga što je njegovo istraživanje možda posljedično dovelo do uhićenja Daniele Klette, Colburn odgovara: - Ne. Za njom se već tragalo i to ne zbog lažnih optužbi. Ali, možda bih više volio da sam umjesto toga pronašao nekoliko odbjeglih neonacista - rekao je.