Jerome David Salinger, autor romana 'Lovac u žitu' preminuo je prirodnom smrću u 92. godini u domu u Cornishu. Njegov sin je objavio kako je umro u kući u kojoj je živio desetljećima u izolaciji. Lovca u žitu napisao je 1951. godine. Knjiga govori o mladom buntovniku Holdenu Caulfieldu i njegovim doživljajima u New Yorku u vrijeme hladnog rata. Njome i danas izaziva mnoge kontroverze, pogotovo u SAD-u. Bila je 13. na ljestvici najspornijih knjiga 90-ih godina prošlog stoljeća. U nekim zemljama bila je zabranjena. Salinger je u knjizi koristio psovke, pisao o predbračnom seksu, alkoholu i prostituciji. Neki misle da je knjiga oruđe FBI-a ili CIA-e za upravljanje umovima. Kod Marka Davida Chapmana našli su tu knjigu najkon što je ubio Johna Lennona.
J. D. Salinger rodio se i odrastao na Manhattanu 1. siječnja 1919. godine. Otac mu je bio uspješni Židov. Pohađao je vojnu školu, a noću pisao uz svijetlo baterije pod dekom. Proveo je pet mjeseci u Europi 1937. godine. Studiro je u New Yorku. Prva ljubav Oona O'Neil udala se za drugoga. To ga je pogodilo. Borio se u ratu. Sudjelovao je u invaziji na Normandiju. Suborci su ga opisali kao heroja. Između 1948. i 1959. napisao je i nekoliko zbirki pripovjetki. Upoznao je i Ernesta Hemingwaya. Oženio se za francusku liječnicu Sylviju, razveo se i oženio Claire Douglas 1955. godine. Opet se razveo i povukao u osamu. Napisao je i Visoko podignite krovnu gredu, tesari; Seymour – uvod te Franny i Zooey. Iako od 1965. godine nije ništa objavio jedan od najvažnijih pisaca 20. stoljeća. Pisma koje je slao mladoj ljubavnici Joyce Maynard 1972. godine prodana su za 150.000 dolara 1999. godine. Američki sud zabranio je švedskom piscu Fredriku Coltingu da objavi neautorizirani nastavak 'Lovca'.