Desetljeće je cilj od 1,5 stupnjeva Celzija služio kao zvijezda vodilja klimatskog djelovanja, granica koje su se države obvezale držati kako bi izbjegle najgora razaranja planeta koji se zagrijava.
No na ovogodišnjoj globalnoj klimatskoj konferenciji – prvoj otkako su Ujedinjeni narodi objavili da će prag od 1,5 stupnjeva Celzija biti promašen – čini se da države nisu sigurne kako prihvatiti tu vijest.
Svijet se već zagrijao za oko 1,4 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a UN je u rujnu proglasio da je prelazak granice od 1,5 stupnjeva Celzija – najambicioznijeg ciljanog praga Pariškog sporazuma – neposredan i neizbježan.
Ipak, u Turskoj, gdje su pregovori na konferenciji COP31 na polovici puta, neke se države grčevito drže tog cilja, osobito one na prvoj crti klimatske krize.
Predsjednik Palaua Surangel Whipps Jr., čijoj pacifičkoj otočnoj državi prijeti porast razine mora, rekao je da 1,5 stupnjeva Celzija nije "apstraktan cilj".
"To je egzistencijalna prijetnja našoj hrani, našim gospodarstvima i suverenitetu", poručio je svjetskim čelnicima u Antaliji.
Neke zemlje žele da konačni dogovor na COP31 potvrdi kako 1,5 stupnjeva Celzija ostaje "ispravan cilj", navodi se u sažetku pregovaračkih stajališta koji je objavila Australija, koja predsjeda pregovorima.
Također se zagovara formulacija o povratku na 1,5 stupnjeva Celzija "što je prije moguće" te o tome da se globalne temperature "još uvijek mogu" sniziti nakon što se taj prag premaši.
Na samo su neki pregovarači skeptični, ali nevoljko odustaju od cilja koji se smatra ključnim za poticanje najbržeg mogućeg smanjenja emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet.
Korak unatrag
Drugi pak vrebaju priliku da odbace cilj od 1,5 stupnjeva Celzija, reklo je za AFP nekoliko promatrača klimatskih pregovora, koji se vode iza zatvorenih vrata.
To uključuje Arapsku skupinu i Skupinu istomišljenika zemalja u razvoju (LMDC), naveli su izvori – dva pregovaračka bloka gospodarstava u nastajanju u kojima su i Saudijska Arabija te Indija.
Jedan visoki izaslanik zapadne zemlje upozorio je na "potencijalno nazadovanje" u klimatskom djelovanju ako ti napori uspiju na COP31.
Jasper Inventor, voditelj izaslanstva Greenpeacea u Antaliji, rekao je da se neke zemlje u razvoju boje kako bi "snažnije pozivanje" na cilj od 1,5 stupnjeva moglo značiti veći pritisak na smanjenje emisija bez dodatne financijske pomoći.
Među popisom želja pregovaračkih prioriteta objavljenim u četvrtak, neke su države također pozvale na odbacivanje "sive literature" – što je neizravna referenca koja se tumači kao mogući udarac na Program UN-a za okoliš (UNEP).
UNEP je u rujnu objavio prvu studiju takve vrste o scenarijima "prekoračenja", istražujući kako bi svijet mogao ponovno spustiti globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzija do 2100. godine nakon što se taj prag probije.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres – koji je svoje desetljeće na dužnosti proveo okupljajući države oko cilja od 1,5 stupnjeva – rekao je da svako prekoračenje mora biti "što manje i trajati što kraće".
"Iznimno ambiciozno"
Prema Pariškom sporazumu, gotovo 200 država pristalo je zadržati zagrijavanje "znatno ispod" dva stupnja Celzija, uz istodobne napore da ga ograniče na 1,5 stupnjeva.
No kako su se znanstveni dokazi gomilali u godinama nakon sporazuma, niži je prag poprimao sve veću hitnost.
Iznad 1,5 stupnjeva Celzija, upozoravaju znanstvenici, rizici globalnog zatopljenja naglo rastu – od razornijih poplava i toplinskih valova do nepovratnih promjena na planetu poput trajnog nestanka koraljnih grebena.
Međutim, zamisao da se zagrijavanje može preokrenuti i vratiti na 1,5 stupnjeva Celzija neizvjesna je, rekao je Pierre Friedlingstein, klimatolog sa Sveučilišta u Exeteru i glavni autor referentne studije Global Carbon Budget.
Da bi se to postiglo, emisije moraju naglo pasti, dok se ugljik istodobno mora uklanjati iz atmosfere prirodnim putem – poput sadnje drveća i obnove močvara – ili s pomoću novih tehnologija.
"Masovno uvođenje ovih novih tehnologija" bilo bi potrebno u golemim razmjerima tijekom više desetljeća, rekao je Friedlingstein za AFP.
"To nije nešto što bih nazvao utopijskim, ali je svakako iznimno ambiciozno", zaključio je.