Zbog obnove kompletne infrastrukture, preciznije vodovodne, kanalizacijske i elektroenergetske mreže Grad Trogir je u svom povijesnom središtu počeo opsežni ciklus radova koji će se održati u sedam faza. Trenutačno je u tijeku prva faza projekta vrijedna oko dva milijuna eura bez PDV-a koja uključuje radove u Kažotićevoj i Budislavićevoj ulici te kod parka Fortin.
Stanovnici užeg centra grada, koji je pod zaštitom UNESCO-a, odobravaju projekt koji će ih konačno lišiti neugodnih mirisa posebno izraženih u ljetnim mjesecima. Zadovoljni su i što njihove ulice neće poplaviti za svake velike kiše tijekom zime, ali način na koji se ulica popločala je, kažu nam, u potpunom neskladu s estetikom starih kamenih kuća i drugih popločanih ulica.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Projekt zamjene infrastrukture jako je važan i moram naglasiti da to podržavam. Što se tiče pločnika, na ogromnom dijelu imamo povijesni pločnik čije su postavljanje nekada građani sami financirali. Oni koji nisu imali novca, 'pokrila' je Općina. Bio je funkcionalan i kiša se na njemu nije zadržavala, a estetski doživljaj je u njegovoj refleksiji. Originalni pločnik zaista nije sačuvan na svim mjestima, ali trebalo je napraviti širu konzultaciju s ljudima raznih struka koji bi sigurno iznjedrili bolje rješenje.
Nije lako prilagoditi novi kamen onom starome, ali odabrano rješenje sigurno nije najsretnije. Nove ploče trebale su biti prikladnije izvornom izgledu. Na kraju krajeva, svaki kamen tamo je star i vrijedi ga sačuvati. Nažalost, ova vlast nema afiniteta prema povijesnoj jezgri, grad će ostati šuplja kulisa – kaže nam Trogiranin Ivo Babić, inače povjesničar umjetnosti.
Iz Grada Trogira kažu nam kako su stari kamen uklonili i nisu ga vraćali jer te kamene ploče, konkretno u Kažotićevoj ulici, i nisu tako stare.
- Kameno popločenje Ulice bl. Augustina Kažotića nije bilo povijesno, niti je vrstom kamena, obradom i tehnikom izvedeno prema pravilima struke, stoga je već konzervatorskim elaboratom koji je prethodio projektnoj dokumentaciji, a potom 'Glavnim projektom uređenja popločenja ulica povijesne jezgre Trogira' iz 2019. godine predviđena njegova zamjena novim pločnikom. Sav kamen unutar prostornog obuhvata projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacijske mreže koji je visoko vrednovan konzervatorskim elaboratom bit će ponovno korišten za popločenje, sukladno konzervatorskim smjernicama. Konzervatorski odjel u Trogiru potvrdio je 2018. godine konzervatorski elaborat kojim je propisano preko 70 precizno definiranih konzervatorskih smjernica za provođenje ovoga projekta. Među ostalim, tim su elaboratom propisane zone arheoloških istraživanja, zone arheološkog nadzora te potpuno i djelomično očuvanje povijesnih pločnika sukladno njihovoj kategorizaciji i stanju očuvanosti. Uz to, 2020. godine izrađen je cjelovit arhitektonski snimak povijesnih pločnika najviše kategorije, a izrađen je i arhitektonski projekt za novi pločnik od novoga kamena, u skladu s kulturno-povijesnim vrijednostima zaštićenog svjetskog dobra – objašnjavaju nam iz Grada Trogira. Na naš upit jesu li u tom smislu tražili mišljenje i eventualne smjernice iz UNESCO-a, tvrde da je to napravljeno.
- Smjernice za radove izdaju se u okviru nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske. Međutim, obveza država članica je da o svim projektima koji mogu imati značajan utjecaj na svjetsko dobro obavijeste UNESCO, što je Ministarstvo kulture i medija učinilo još u fazi izrade projektne dokumentacije te poslije redovno u okviru izvještavanja o stanju 'Povijesnog grada Trogira', pri čemu od strane UNESCO-a nije bilo primjedbi – odgovaraju nam u Gradu Trogiru.
Međutim, u UNESCO-u o svemu, kažu nam, ne znaju ništa.
- Države stranke Konvencije o svjetskoj baštini, pozivaju se da putem UNESCO-a obavijeste Odbor za svjetsku baštinu o svojoj namjeri velike restauracije u području zaštićenom Konvencijom koje bi mogle utjecati na iznimnu univerzalnu vrijednost upisanog dobra prije nego što se donesu bilo kakve nepovratne odluke. Državna tijela Hrvatske još nisu obavijestila Centar za svjetsku baštinu o bilo kakvim planovima ili projektima obnove na svjetskoj baštini 'Povijesni grad Trogir'. Stoga Centar za svjetsku baštinu u ovoj fazi ne može ništa komentirati – odgovaraju nam iz UNESCO-a. Navode kako je Trogir na popis svjetske baštine upisan 1997. godine upravo zbog svog izvanrednog primjera urbanog kontinuiteta, urbanog tkiva koje je iznimno očuvano uz minimalne suvremene intervencije.
- Prema Konvenciji o svjetskoj baštini, svaka država priznaje da primarna odgovornost za zaštitu i očuvanje kulturne i prirodne baštine na njezinom teritoriju leži na toj državi, u ovom slučaju Hrvatskoj. Konvencija zahtijeva od država da provedu procjenu utjecaja na baštinu kako bi identificirale razvojne alternative, kao i potencijalne pozitivne te negativne posljedice na univerzalnu vrijednost dobra. Zahtijevaju se mjere ublažavanja degradacije ili drugih negativnih utjecaja unutar dobra ili njegovog šireg okruženja – navode iz UNESCO-a dodajući kako u skladu s Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini, UNESCO-vo tajništvo za svjetsku baštinu prenosi državi stranci informacije trećih strana tražeći provjeru njihovog sadržaja, ali i komentara nacionalnih vlasti.
- Tajništvo i savjetodavna tijela Odbora za svjetsku baštinu analiziraju provjerene informacije, a od države stranke može se zatražiti da dostavi dodatne informacije ili osigura provedbu procjene utjecaja na baštinu. UNESCO još nema dovoljno informacija da zauzme službeni stav, ali će striktno primjenjivati procedure Konvencije o svjetskoj baštini kako bi pomno pratio stanje očuvanosti ovog dobra svjetske baštine – zaključuju u UNESCO-u.