Osim u Hrvatsku, slično upozorenje otišlo je i u Bugarsku, Mađarsku, Lihtenštajn te Slovačku. Od svih tih zemalja očekuje se da na vrijeme poduzmu mjere koje će spriječiti pregrijavanje tržišta nekretnina. Upozorenje je blaža forma od preporuka koje su išle Austriji i Njemačkoj da obvezno donesu mjere za provjeru kreditne sposobnosti dužnika, ranjivosti kućanstava i slično.
U Njemačkoj su cijene stanova lani rasle 12 posto, a Hrvatskoj i Austriji oko devet posto. Od 2015. godine u Zagrebu su stanovi poskupjeli 55 posto, na Jadranu 40 posto, a u ostalim dijelovima zemlje 22 posto.
ESRB je ustrojen nakon financijske krize 2008. godine, s velikim ovlastima u nadzoru banaka i ostalih financijskih institucija. Zadaća mu je spriječiti nastanak sistemskih rizika koji bi mogli ugroziti stabilnost financijskog sustava, a samim time i ekonomije.
Upozorenje za Hrvatsku adresirano je na ministra financija Zdravka Marića. Europski supervizor uočava da je do porasta cijena nekretnina u Hrvatskoj dijelom došlo i zbog potresa, koji je izbacio iz ponude starije i srušene nekretnine. No spominje se i državni program subvencioniranja kredita putem kojega je 2020. prodano čak 35 posto svih stanova i kuća u Hrvatskoj.
Program je u primjeni od 2017. godine, a u odgovoru što ga je toj instituciji dostavio Zdravko Marić piše da će subvencije za stambene kredite biti na snazi do 2023. No ministar je izbjegao odgovoriti hoće li se program tada ugasiti.
Europski supervizor smatra da politika ne bi trebala poticati zaduživanje građana, a subvencije za kredite imaju takvo djelovanje. Također uočavaju da su stambeni krediti u Hrvatskoj rasli brže od ostalih kredita te da ih banke odobravaju lakše nego što bi to supervizor želio. Nedavno je i Hrvatska narodna banka objavila rezultate vlastitog istraživanja koje je pokazalo da svaki četvrti novi korisnik stambenog kredita za mjesečnu ratu daje više od polovice plaće, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.