Prema analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter berba jabuka u Hrvatskoj ove se godine odvija pod izuzetno povoljnim vremenskim prilikama, a procjene govore da će urod ove godine biti na razini od oko 55.000 tona, što je manje nego lani kada je proizvodnja bila 68.352 tone.
Napominju i da su otkupljivači i proizvođači zadovoljni iznimno dobrom kvalitetom ovogodišnjeg uroda, a opskrba tržišta je dobra i krenula je već u kolovozu kada je na tržište stigla prva rana sorta gala jabuke.
No, iz Smartera ističu da stabilnost tržišta ove jeseni narušavaju pojedini uvoznici, koji su ranije nego inače započeli uvoz jabuke lošije kvalitete i po nižim cijenama od domaće ponude, što je primjetno kod pojedinih trgovačkih lanaca koji su na police umjesto domaće u ponudu stavili jabuku iz uvoza.
Najviše uvezenih jabuka dolazi iz Srbije, Sjeverne Makedonije i susjedne BiH, pokazuje analiza.
Površine pod nasadima jabuka su se smanjile
Prve stručne analize, kako se navodi, pokazuju da je ove godine došlo do blage promjene u sortama jabuka. Tako je proizvodnja najraširenije sorte jabuka Idared značajno smanjena, s lanjskih 33.000 na oko 13.000 tona, dok je proizvodnja Gale povećana za gotovo 3.000 tona, a sorte Golden Delicious s lanjskih 8.000 tona na gotovo 15.000 tona.
Rast je vidljiv i kod Jonagold sorte za 1.300 tona te Red Deliciousa, s lanjskih 500 na čak 2.135 tona.
"Sadašnje procjene govore da bi uz ovu proizvodnju te potrebe našeg tržišta koje se kreću oko 66.000 tona, Hrvatska domaće jabuke na tržištu mogla imati tijekom cijele zime. Računa se da će od ukupne proizvodnje, oko 33.000 tona biti izuzetne prve kvalitete", ističu u Smarteru.
Analiza je pokazala i da za razliku od vrlo ujednačene i tehnološki dobro opremljene proizvodnje te kvalitetno udruženih proizvođača u europskim zemljama s velikom proizvodnjom, u Hrvatskoj proizvodnja jabuke i dalje pokazuje skromne rezultate.
Tako podaci DZS-a unazad desetak godina pokazuju da su se površine pod nasadima jabuka smanjile - 2008. pod jabukama je bilo 6.404 hektara, a 2019. godine 4.946 hektara.
Kod proizvodnje su također vidljive veće oscilacije i to posebno u razdoblju od 2011. do sada. Veliki pad proizvodnje bio je 2012., kada je proizvedeno samo 37.414 tona, dok je iduća, 2013. bila rekordna s proizvodnjom od čak 121.738 tona.
Ukupna proizvodnja jabuka u 2018. iznosila je primjerice 90.254 tona, a prošle godine je urod smanjen na 68.352 tona. Pad je nastavljen i ove godine zbog mraza tijekom proljeća, ističu iz Smartera.
Upozoravaju i da hrvatskim voćarima i dalje nedostaju sustavi za zaštitu od elementarnih nepogoda, naročito tuče te zaštita od mraza, kao i vrlo važna agrotehnološka znanja. Posljednjih godina posebno je do izražaja došao problem nedostatka kvalificirane radne snage za berbu.
"Mala ulaganja i investicije u suvremene tehnologije te manje od pet posto površina pod navodnjavanjem dovode do vrlo niskih prinosa po hektaru proizvodnje u odnosu na zemlje najbolje proizvođače jabuka, iz kojih na hrvatsko tržište dolaze značajne količine jabuka", ističu iz Smartera, navodeći kako samodostatnost u ovoj proizvodnji prosječno iznosi 86 posto.
Osim nedostatka suvremenih tehnologija i znanja, hrvatski voćnjaci su u prosjeku stari, pa je i više od 25 posto svih nasada starije od 20 godina, a onih mlađih od pet godina ima tek 6,4 posto proizvođača. Također, voćnjaci pod jabukama su mali, pa je tako manje od 0,5 hektara čak 24 posto svih voćnjaka, a 57 posto voćnjaka manje je od pet hektara.
Ukupno se proizvodnjom jabuka bavi preko 18.000 ljudi, no veliki broj njih nisu proizvođači za tržište, kaže se u analizi.
Uvoz jeftinijih jabuka veliki problem
Uvoz jabuka u prva je četiri mjeseca bio veći od ukupnog uvoza za cijelu 2019. godinu, kada je na domaće tržište došlo 8.277 tona vrijednih 3,7 milijuna eura, upozoravaju iz Smartera.
Najveći razlog povećanog uvoza u prvoj polovini ove godine vide u nedostatku domaće jabuke, ali i činjenici da je ova je godina bila specifična zbog korona pandemije, koja je povećala potrošnju, što je vjerojatno utjecalo na veći uvoz.
Ako se ovom dinamikom nastavi uvoz, negativna bilanca će na kraju godine biti rekordna, kažu u Smarteru.
Mišljenja su da i u ovoj proizvodnji nužno napraviti snažan strateški zaokret te raditi na pronalaženju trajnih rješenja – od odobravanja jednokratnih dodatnih potpora za proizvođače, modernizacije proizvodnje, povećanja produktivnosti te konkurentnosti.
"Proizvođači se moraju udružiti da bi osigurali dovoljne količine i ujednačene kvalitete proizvoda te označiti svoje proizvode prepoznatljivim brendiranjem hrvatske jabuke, kako bi je i potrošači znali prepoznati i razlikovati od jabuke iz uvoza", ističu iz Smartera.