Ako nas vanzemaljci ikada posjete, ishod bi bio kao kada je Kristofor Kolumbo prvi put stupio na tlo Amerike, što nije baš dobro ispalo za domorodce - rekao je jedan od vodećih svjetskih znanstvenika, Stephen Hawking i dodao da je on siguran da vanzemaljci postoje. Kaže da u svemiru postoji 100 milijardi galaksija sa stotinama milijuna zvijezda zbog čega je gotovo nemoguće da je jedino na Zemlji razvijen život, a ljudima je bolje, dodaje, da ne pokušavaju kontaktirati izvanzemaljske vrste. Moguće je, kaže, i da žive čak u središtu zvijezda ili da lebde u svemiru.
- Mom matematičkom mozgu, već sami brojevi govore da je sasvim racionalno razmišljati o vanzemaljcima. Pravi izazov je shvatiti kakvi bi oni zapravo mogli biti - rekao je Hawking za seriju dokumentaraca Discovery Channela koja će se emitirati sljedećeg mjeseca. Dodao je da bi vanzemaljci mogli biti poput mikroba, jednostavnih životinja poput crvi, koji na Zemlji postoje milijunima godina. Mogli bi nas napasti zbog naših resursa i jednostavno nastaviti dalje.
- Trebamo pogledati sebe da bi vidjeli kako se inteligentni oblik života može razviti u nešto što ne bismo željeli sresti. Zamišljam ih u velikim brodovima, s iskorištenim svim sredstvima sa svog planeta. Tako napredni mogli bi postati nomadi u potrazi da osvoje i koloniziraju svaki planet do kojeg mogu doći - kaže Hawking koji je na dokumentarcu s producentima radio tri godine te je sam pisao dijelove scenarija.

UNATOČ BOLESTI, MOZAK MU JE OSTAO GENIJALAN
Teorijski fizičar je u studentskim danima zbog neuromuskularne distrofije ostao paraliziran. Hawkingu su bolest dijagnosticirali kad je imao 21 godinu. Izgubio je ravnotežu, pao niz stepenice i udario glavom. Odmah je riješio MENSA-in test da se uvjeri kako mu mozak nije stradao. Bolest mu je napala sve mišiće, no ne i mozak, te je Hawking doktorirao na Cambridgeu s disertacijom iz kozmologije, a odavno tvrdi da postoji opasnost da Zemlju uništi neki oblik katastrofe te da ljudskoj vrsti jedini spas nudi svemir, zbog čega on potiče njegovo istraživanje. Od tada je postao član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Predavao je 30 godina matematiku na Lucasovoj katedri na Cambridgeu, gdje su podučavali i velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca. Napisao je više znanstvenih radova o kozmologiji, o generalnoj relativnosti i predviđanjima da bi crne rupe trebale zračiti, teorija koja je danas poznata kao Hawkingova radijacija. Nakon što mu je dijagnosticirana bolest, rekli su mu da neće živjeti duže od dvije, tri godine. Danas ima 68. S vremenom je izgubio i sposobnost govora te komunicira pomoću uređaja za pretvaranje glasa.