Kad se u Srbiji sudi za ratni zločin gotovo uvijek se dodjeljuje najveća zakonska kazna od 20 godina ili minimalno 15. Mi se uvijek pridržavamo standarda. No, u Hrvatskoj se uvijek polazi od načela da su optuženi “branili svoj narod”, kao da drugi nisu branili svoj. I zakonska rješenja i kazne koje se izriču su strategija ponižavanja i kažnjavanja protiv Srba, smišljena još kada se osnivao Haaški tribunal - kaže  odvjetnik Branislav Tapušković za beogradske Večernje novosti koji donose veliki tekst u kojemu se "dokazuje" kako Srbi za ratne zločine "uvijek dobijaju duple kazne". Navode i primjer nadavnog izricanja presude Hrvatima za ratni zločin počinjen u Kerestincu nad Srbima koji su dobili "od jedne do tri godine zatvora, a kao olakšavajuću okolnost Županijski sud u Zagrebu uzeo je činjenicu da su sudjelovali u obrambenom ratu”.

S druge strane iznose primjer iz Srbije, gdje je "Prizivni sud Srbije jednom od osuđenih za isto kazneno djelo - zlostavljanje civila u logoru Ekonomija, Vukovar - povećao kaznu zatvora sa 15 na 20 godina". Pravni stručnjaci tumače kako su razlike u presudama zbog različitih zakona, ali i okolnosti u kojima je zločin počinjen.

- Sud najprije utvrđuje činjenično stanje, pa se uzimaju olakašavajuće i otežavajuće okolnosti. Hrvatski zakon predviđa i posebno olakašavajuće okolnosti. Zbog toga su u Hrvatskoj moguće kazne i ispod zakonskog minimuma od pet godina, osobito za pripadnike hrvatske vojske - pojašnjava Savo Štrbac, direktor Dokumenatcijskog centra Veritas Štrbac, i osim slučaja Kerestinac, navodi i primjer Mihaila Hrastova koji je "za zločin na Koranskom mostu u Karlovcu, kada je ubijeno 13 vojnika JNA", dobio četiri godine. Novosti tvrde kako visina kazne u Hrvatskoj i BiH ovisi o nacionalnosti optuženog.

- U hrvatskom pravnom sustavu, ako se sudi Srbinu za neko djelo i Hrvatu za isto to djelo, kazne će biti različite. Srbin će dobiti veću, a Hrvat manju kaznu - kaže za Novosti Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj pa navodi primjer Srbina, pripadnika Teritorijalne obrane Krajine, "koji je za udaranje hrvatskih zarobljenika dobio kaznu od tri godine i šest mjeseci zatvora. a Hrvat koji je ubio 13 zarobljenika kažnjen je s četiri godine zatvora". 

Takvo mišljenje dijeli i saborski zastupnik Milorad Pupovac.

- Svih ovih godina suđenja u Hrvatskoj su pristrana i nedovoljno profesionalna kada su u pitanju okrivljeni sa srpske i hrvatske strane - zaključuje Pupovac.