Ruska agresija na Ukrajinu potaknula je Finsku i Švedsku na odustajanje od vojne neutralnosti. Predale su službene kandidature za ulazak u NATO.
HRejting, proveden od 16. do 19. svibnja na uzorku od 1400 ispitanika, govori o potpori građana Hrvatske tom činu. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto, javlja u subotu HRT.
Gotovo 70 posto ispitanika podržava priključivanje Finske Sjevernoatlantskom vojnom savezu, 12 posto ne podržava, a 19 posto ne zna ili ne želi odgovoriti. Slični rezultati vrijede i za Švedsku, uz tek malo manju potporu ulasku od 67.9 posto, dok 12.1 posto ispitanih ulazak ne podržava.
Postavljeno je i pitanje o mogućim posljedicama ulaska ovih država u NATO. Malo više od 23 posto smatra da će to ojačati Savez. Gotovo 21 posto vidi u ovom koraku veću sigurnost Europe.
Za razliku od njih, 9 posto pak strahuje od rasta nesigurnosti na Starom kontinentu. 6 i pol posto vidi rast opasnosti od nuklearnog rata. Gotovo isto toliko ispitanika kao posljedicu navodi otvoreni vojni sukob s Rusijom.
Malo manje od 6 posto proširenje izjednačava s nepotrebnim provociranjem te države. Manji dio strahuje i od Putinove ekonomske odmazde, a gotovo 16 posto nema odgovor.