Pivo se dobiva alkoholnim vrenjem iz slada, hmelja, vode i pivskoga kvasca. Količina ječmenog ekstrakta u osnovnoj sirovini izražava se kao “količina ekstrakta u osnovnoj sladovini” i, što ga ima više, pivo je kvalitetnije.
POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL:
Žiri 24 sata koji se sastojao od samih ‘pivoljubaca’ kušao je 12 lager piva u q-pakiranjima.
- Miriše pomalo na jabuke, svijetlo je i prozirno, lagano taman za ovu vrućinu - rekao je Matej.
Na njega se nadovezao i Domagoj koji je za Ultrabrau rekao da ga je jako teško piti. Neki od komentara za Sokol kako jako grebe jezik te da je nepitko. Najbolje su ocijenili Ožujsko pivo koje im je bilo najukusnije jer je: pitko, korektno i osvježavajuće.
Sva lager piva imaju oko 4 posto alkohola. Jedina ženska članica žirija bila je Leona kojoj se najviše svidjelo Karlovačko jer je koje ocijenila ugodnim i s lijepim pjenom. Alkohola ima 5 posto. Treće mjesto osvojilo je Laško koje je kraljevsko dobro zbog zanimljiva okusa i solidne gorčine.
Pivo je nastalo slučajno. U Mezopotamiji, prije više tisuća godina, loše spremljena zrna žita pokupila su vlagu, reagirala s divljim kvascima, fermentirala i netko je to popio. Hranjiv i opojan napitak svidio se ljudima. U 13. stoljeću pivu se, uz ječam, pšenicu i zob, počinje kao konzervans dodavati hmelj, i to u vrlo malim količinama.
Današnja glavna podjela je na lager i ale. Lager se proizvodi i skladišti na temperaturama od 7 do 12 stupnjeva, a pri fermentaciji kvasac liježe na dno, ostavljajući manje ostataka slatkoće. Lageri se piju hladniji i imaju više agresivnih mjehurića.
Ale je pivo kojem kvasac za vrijeme fermentacije pluta na vrhu. Vrenje traje kraće. Ne pretvara se sav šećer u alkohol, pa su ova piva gušća i slađa nego lageri, imaju puniji okus, manje ugljikova dioksida te aromu slada, začina ili voća.