Prolazili smo cestom blizu sela Jezernice i brda su doslovno pusta. Izvezli su trupce uz put i samo ih naslagali. Ovakve aktivnosti bi se morale svesti na minimum, a ovdje je riječ doslovno o uništavanju i sječi ogromnih površina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ispričao nam je to jedan od zabrinutih čitatelja 24sata koji se tijekom petka provezao šumskom cestom na zapadnom djelu Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Ostao je u teškom šoku zbog neprepoznatljive šume u kojoj je nekad cvao život. Sad je doslovno pusta, uz tek niz većih stabala koje su ostavili na mjestu.
Kako doznajemo siječe se šuma kojom upravlja šumarija Krašić, Uprava šuma podružnica Karlovac Hrvatskih šuma, gospodarska jedinica Kupčina-Žumberak. U planu su im odsjeci na površinama 54/d i 52/d u zajedničkoj veličini od oko 40 hektara.
Ukupna planirana drvna masa za posjeći je oko 7000 kubnih metara, a sve po planu koje im je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. Radi se o stablima agacije, odnosno bagrema.
Na upit kako je moguć toliko veliki odsjek u parku prirode, ravnatelj te ustanove Kristijan Brkić rekao nam je kako su tu oni nemoćni.
- U parkovima prirode, za razliku od nacionalnih parkova, moguće je gospodarenje šumama. Za sve moraju raditi po planovima, odnosno dobiti dozvole nadležnog ministarstva. Nas se tu ne pita. Mi možemo predati zahtjev i zaštititi dio, ali ne sve - rekao nam je Brkić.
Područje i snimku pregledao je i glavni čuvar prirode Damir Otmačić. Rekao je kako unatoč tome što sad sve loše izgleda, da će mlada šuma imati priliku za napredak.
- Radili su po tzv. zagrebačkoj školi odsjeka. Nisu maknuli sve, već su ostavili velika stabla koja će proizvoditi sjemenje. Ono će se samo zasaditi u okolici što je najbolji mogući način obnove šume. To je puno bolje od zasađivanja sadnica. Vjerujem da će mlada šuma na tom području biti lijepa - rekao je Otmačić.
Jedini mogući novi problem, za kojeg se svi nadaju da će ga izbjeći je tzv. vjetrolom. Radi se o naletima žestoke oluje i vjetrova koji su već zabilježeni u Hrvatskoj te su proizveli velike štete. Posljednja takva bila je u Spačvi gdje su izvaljeni veliki hrastovi, a procjena je bila da je prouzročila 150 milijuna eura štete. O izgledu krajolika se niti ne priča.