Vjetar je jedna od rijetkih sila prirode koju ne vidimo – ali je itekako osjećamo. Kada brzine prijeđu granice zamislivog, pretvara se u razornu silu koja ruši mostove, okreće kamione i ostavlja iza sebe štetu vrijednu milijune. Službeni podaci pokazuju da su neki udari vjetra u povijesti dosezali brzine koje je teško i pojmiti.
Najekstremniji ikad službeno izmjeren udar zabilježen je 10. travnja 1996. na australskom Barrow Islandu, kada je tijekom tropskog ciklona Olivia izmjereno nevjerojatnih 408 kilometara na sat. Ovaj rekord potvrdila je World Meteorological Organization tek 2010. godine, nakon dodatnih analiza. Iako nema potvrđenih izravnih smrtnih slučajeva upravo zbog tog udara, ciklon Olivia prouzročio je veliku materijalnu štetu i pokazao koliko priroda može biti nepredvidiva.
Ipak, kada se govori o apsolutnim ekstremima, znanstvenici često spominju tornado koji je 3. svibnja 1999. pogodio područje Bridge Creek–Moore u SAD-u. Doppler radar tada je zabilježio brzine i do oko 484 km/h – najviše ikad izmjereno. No, kako nije riječ o klasičnom mjerenju instrumentom na meteorološkoj postaji, taj podatak ne ulazi u 'službene' rekorde. Tornado je bio razoran: poginulo je 36 ljudi, a tisuće kuća su uništene.
Još ekstremniji je Cape Denison, mjesto koje mnogi meteorolozi nazivaju najvjetrovitijim na Zemlji. Tijekom ekspedicija početkom 20. stoljeća zabilježeni su katabatski vjetrovi koji su često prelazili 300 km/h. Istraživači su opisivali uvjete kao gotovo nepodnošljive, a boravak na otvorenom bio je izuzetno opasan.
Jedan od najjačih zabilježenih udara dogodio se 6. veljače 2019. na Masleničkom mostu, gdje je izmjereno oko 248 km/h. Takve brzine bez problema mogu prevrnuti kamione, zbog čega se promet često potpuno zatvara. Slične scene redovito se događaju i na Krčkom mostu, gdje udari bure dosežu 200 do 220 km/h, a povremeno i više.
Treći najveći izmjereni udar bure je bio na Krčkom mostu u veljači 2015. godine. Puhala je brzinom od 224 km/h što je najviša vrijednost izmjerena na tom mjestu. Do tad je najveća brzina bure na Krčkom mostu, prije ovog rekorda, bila izmjerena 11. studenog 2013. i tada je iznosila 221,8 km/h.
Područje Senja već je desetljećima sinonim za buru. Tamošnji udari, koji dosežu oko 200 km/h, čine ga jednim od najvjetrovitijih naseljenih područja u Europi. Upravo zbog takvih uvjeta, vožnja uz obalu tijekom jakih udara često postaje izuzetno opasna, a zabilježeni su i slučajevi prometnih nesreća s teškim posljedicama.
Taj neslužbeni rekord i dalje ostaje najjači zabilježeni udar vjetra u Hrvatskoj, iako nije službeno priznat.
Sve ove brojke temelje se na mjerenjima koje prikuplja Državni hidrometeorološki zavod i druge službene meteorološke institucije. Važno je naglasiti da 'službeni rekord' podrazumijeva mjerenje instrumentom – anemometrom. Iako tornada mogu imati i jače vjetrove, oni se često procjenjuju radarom ili analizom štete.
Hrvatska, za razliku od tropskih područja, nema ciklone koji bi donosili ekstremne brzine poput onih u Australiji ili SAD-u. No bura, hladan i suh vjetar koji se obrušava s planina prema moru, pokazuje da i bez tropskih oluja priroda može biti jednako nemilosrdna.