Marijana Nožinić ima 81. godinu. Ali svoju mirovinu ne provodi s unučadi u kući koju je gradila s vlastitim suprugom. Ta kuća je prije godinu i sedam mjeseci nastradala u potresu, ima žutu naljepnicu, ali nije za život. Umjesto toga, gospođa Nožinić živi u metalnom kontejneru veličine 13 metara kvadratnih, čekajući da joj netko iz Stožera ili Ministarstva graditeljstva da bilo koju informaciju.
- Po ovoj vrućini, ne mogu ni razmišljati o bilo kakvim pitanjima i odgovorima jer znam da što god da kažem neće pomoći da uđem u svoju kuću koju smo moj pokojni suprug i ja sagradili vlastitim rukama s dvije prosvjetne plaće, a zna se da je prosvjeta nažalost uvijek bila, pa i ostala, na začelju ove naše lijepe domovine po plaći. Uz to, nismo nažalost imali nikoga tko bi na na nezakonit način pomogao, ni prije ni sada. Po ovim našim nazovi zakonima, mislim da neću doživjeti nikakvu obnovu pa ću u kontejneru vjerojatno dočekati svoj kraj. Ništa što kažem mi neće omogućiti da uskoro spavam u svojoj sobi koja je veća od ovog kontejnera - govori nam rezignirana umirovljena učiteljica razredne nastave.
Ona je svega desetak metara od kuće uhićenog bivšeg gradonačelnika Darinka Dumbovića kojeg se među ostalim tereti da je tvrtki vlastitog sina namještao poslove izgradnje platoa za kontejnersko naselje. U tom istom kontejnerskom naselju je stotinjak ljudi.
- Nitko ne zna kada će početi obnova, rješenja ne dolaze. Prošla je zima, došlo je i ovo pakleno ljeto. U metalnim kutijama je neizdrživo - govori Justina Perić.
Za sebe kaže da je beskućnica.
- Živjela sam u prognaničkom naselju i nakon rastave sam došla u Petrinju, u podstanare. Ja svoj dom čekam 20 godina, pisala sam pisma, javljala se na natječaje. Stan u kojem sam živjela više ne postoji. Izgleda da ću zauvijek čekati - govori.
Dok stanovnici Petrinje, Gline, Majskih Poljana i okolnih mjesta toplinski val proživljavaju u metalnim kutijama, bez rješenja o rušenju, kamoli gradnji, Vlada Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu šalje 32,5 milijuna kuna pomoći, 10 i pol milijuna više nego prošle godine. Novac ide na 148 projekata bosanskohercegovačkih Hrvata koje je odabralo povjerenstvo od 493 prijave.
7,92 milijuna kuna ide programima i projektima iz područja zdravstva, 7,37 milijuna za područje obrazovanja i znanosti, 6, 536 milijuna za područje kulture, 4, 243 milijuna za programe i projekte iz područja poljoprivrede, a 6,42 milijuna kuna za ostala područja.
Vlada je također namijenila 13,5 milijuna kuna u 2022. za financiranje dovršetka izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, jedinog profesionalnog hrvatskog kazališta u BiH.
Još po milijun kuna dobit će gradovi Čapljina i Stoc za obnovu nakon razornog potresa magnitude 6,1 prema Richteru s epicentrom u Strupićima kod Stoca 2022. godine.
- Humanitarna pomoć koju sukladno našim mogućnostima kontinuirano dodjeljujemo BIH, nije samo uistinu izraz solidarnosti s Hrvatima, a i s pripadnicima drugih naroda, već i jasna potpora razvoju i prosperitetu nama susjedne i prijateljske zemlje - rekao je ministar Gordan Grlić Radman.