Ako se želi umanjiti imovina banaka, onda se izaziva rizik štediša, rizik koji bi platili mnogi ljudi. Svi oni koji su štedjeli 20 i 30 godina. Mnogo ljudi koji su povjerili svoju imovinu bankama na kraju će možda platiti za destabilizaciju sustava, poručio je u petak pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka, Igor Tepšić s okruglog stola koji je organizirao magazin Banka o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju. 

Zakonom bi se u slučaju da tečaj franka naraste za 20 posto banke prisililo da snize kamate za stambene kredite na onu kamatnu stopu koja je vrijedila u trenutku kada se kredit dizao, isto vrijedi i za maržu. 

Objašnjavajući poziciju banaka, Tepšić je rekao da na kamatu utječu tri bitna faktora: libor po kojem je banka kupila franke na međunarodnom tržištu, trošak rizičnosti zemlje i regulatorni trošak kojeg u najvećoj mjeri propisuje HNB. Jezikom laika, Tepšić je rekao da Vlada želi da se banke odreknu kao kad 'dileru' automobilima naredite da u cijenu auta koji je uvezao u Hrvatsku ne uračuna carinu i trošarinu. 

- To je eksplicitna prinuda da banke posluju s gubitkom - rekao je Tepšić. 

Banke će izgubiti više od 760 milijuna u godini dana

A prema procjenama HNB-a, taj bi gubitak možda bio i veći od 760 milijuna kuna u godini dana. To je oko dvije petine dobiti banaka koju očekuju ove godine. 

Tepšić je rekao da bi se tri parametra mijenjala iz dana u dan, te da bi došlo do pravne nesigurnosti jer banke više ne bi znale treba li poštivati ugovor s klijentima, sudsku presudu (u slučaju Franak) ili zakon. 

- To je eklatantan defekt koji je neobranjiv - rekao je Tepšić. 

Za njih je i protuustavno što će se zakon koristiti retroaktivno ali i upozorava na moguće bizarnosti. Naveo je primjer da se može dogoditi da se klijentu zbog tog zakona spusti kamata na jedan posto, a da se država zadužuje s kamatom većom od šest posto. 

Dika: Očekujem poplavu tužbi banaka protiv države

Nedavno umirovljeni profesor s Pravnog fakulteta i vanjski član Saborskog odbora za pravosuđe Mihajlo Dika, smatra da bi moglo doći do poplave sudskih tužbi banaka protiv države pred međunarodnim sudovima. 

- Odvjetnici se mogu radovati, bit će dosta parnica - rekao je Dika. 

'Hoće li država bankama nadoknaditi gubitak?'

Ako se retroaktivno mijenjaju ugovori i prava banaka, upozorio je Dika, to je onda 'eksproprijacija' u korist neke kategorije građana. 

- Vlada može ograničti imovinu banaka, ali onda po Ustavu mora bankama dati tržišnu nadoknadu. Hoće li država nadoknaditi gubitak banaka - upitao je Dika. 

Dalić nasmijala publiku: Političari rade za opće dobro

Na okruglom stolu su upozorili da će ovime smanjiti kreditnu sposobnost banaka što će pogoditi gospodarstvo. Bivša ministrica financija Martina Dalić (HDZ) predviđa da će Vlada biti kriva što će kamate za nekoliko godina opet rasti umjesto da padaju. 

Na kraju rasprave Dalić je prokomentirala stav nekih sugovornika da saborski zastupnici provode partikularne interese rekavši da političari rade za opće dobro i zaradila opći smijeh kod publike. 

- Uzimam rizik da budem smiješna, i to s radošću - rekla je Dalić vidno uvrijeđena.