Ovo je naš osmi proračun koji predlažemo Saboru, prepoznaje potrebe i gospodarstva i građana i sadrži one bitne političke ciljeve i prioritete koje želimo ostvariti. Ovaj proračun je socijalno osjetljiv i održava temeljno načelo društvene solidarnosti, nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći, za povećanje plaća, isplate umirovljenicima, za druga socijalna davanja, položaj najranjivijih skupina u društvu, uključuje inkluzivni dodatak, doplatak za djecu, sve ono što ćemo donijeti kroz odluke i usvajanja Zakona u Saboru, a isto tako i daljnja porezna rasterećenja za rast plaća, istaknuo je premijer Andrej Plenković predstavljajući prijedlog proračuna za 2024. godinu.
On je, dodao je, i održiv.
- Uvažava činjenicu da je Hrvatska sada već skoro godinu dana članica europodručja, da odgovorno upravlja javnim financijama, da stvara poticajno poslovno okruženje te podiže ulagačku privlačnost. Također, proračun je i ambiciozan jer je unatoč globalnim neizvjesnostima usmjeren na realizaciju programskih prioriteta i kada je riječ o kvalitetnijim uslugama, infrastrukturi, ulaganjima, u praćenju EU fondova, korištenju NPOO-a... Uzeli smo u obzir i okolnosti u kojima se nalazimo, a to je daljnje suzbijanje inflacije i njeno usporavanje, sa svim tim krizama smo se uvijek uspješno nosili pa i onda kada je trebalo donositi rebalans proračuna - istaknuo je premijer.
Naglasio je još kako proračun osigurava sredstva za nastavak obnove od potresa, za reforme iz programa Vlade, reformu obrazovanja, zdravstva, provedbu demografskih mjera, jačanje obrambenih sposobnosti te daljnja ulaganja u područje zelene i digitalne tranzicije i energetske sigurnosti.
- Nove makroekonomske projekcije realnog rasta BDP-a iznose za 2024. 2,8 posto, za 2025. 2,7 posto te za 2026. 2,5 posto. Strateški prioriteti vladine fiskalne politike su i dalje isti - trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, nastavak proračunskog manjka ispod referentne razine od 3 posto - dodao je.
Prihodi od 28,5 milijardi eura
Ukupni prihodi za iduću godinu planirani su, kazao je državni tajnik Zdravko Zrinušić, u iznosu 28,5 milijardi, što je rast od tri posto.
- Porezni prihodi rastu za 4,2 posto i projiciraju se u iznosu od 16,1 milijardu eura, posebnih doprinosa planirano je prikupiti u visini od 4,6 milijarde eura. Značajan učinak na prihode ima i pomoć EU i sredstva mehanizma za oporavak i otpornost i planirani prihodi od pomoći bi trebali biti 3,6 milijardi eura - dodao je.
2024., prema sadašnjim projekcijama rashoda i prihoda, istaknula je glavna državna rizničarka Danijela Stepić, obilježit će nešto veći deficit.
- Međutim, on je na općoj državi na 1,9 posto, dakle daleko ispod referentne razine - dodala je.
Rashodi 32,6 milijardi eura
Rashodi se iduće godine planiraju u iznosu 32,6 milijardi eura, što je za 11,2 posto ili 3,3 milijarde eura više nego ove godine. Polovica se odnosi na kategorije socijalne sigurnosti (1,8 milijardi), mirovinski sustav (8,4 milijardi), obrazovanje (1,2 milijarde), zdravstvo (2,5 milijarde), demografsku revitalizaciju (0,3 milijarde), gospodarstvo i poslovno okruženje (3,2 milijarde), ravnomjeran razvoj, promet i decentralizaciju (2,2 milijarde), sigurnost građana (1,2 milijarde), pravosuđe i javnu upravu (0,4 milijarde), sport, kulturu i medije (0,4 milijarde), branitelje (0,2 milijarde), vanjsku politiku i međunarodnu pomoć (0,1 milijarde eura).
- Najznačajnije promjene su povećanje rashoda za mirovine za 1,1 milijardu u sljedećoj godini, a za nastavne dvije godine po 400 milijuna eura., potom povećanje rashoda za zaposlene u 2024. od 613,6 milijuna eura, u 2025. 646,5 milijuna eura i u 2026. od 653,6 milijuna eura, zatim za NPOO u 2024. od 572,6 milijuna eura, a taj iznos se u najznačajnijim stavkama odnosi za obnovu od potresa uz energetsku obnovu, ulaganje u kapacitete LNG terminala i jačanje plinske infrastrukture, energetsku obnovu zgrada i slično -
Rashodi se povećavaju i za financiranje prava iz Zakona o inkluzivnom dodatku i doplatku za djecu - iznos je sljedeće godine u visini 191,5 milijun eura. Povećavaju se i transferi HZZO-u u iznosu 185 milijuna eura, rashodi za zdravstveni sustav 97,3 milijuna eura, za nastavak provedbe petog paketa mjera Vlade od 80 milijuna eura.
Smanjuju se izdvajanja, kazao je Zrinušić, za provedbu projekata iz europskih strukturnih investicijskih fondova, kao posljedica završetka programskog razdoblja, kao i za plaćanje štete i troškova arbitražnog postupka vezanog za presude INA-MOL u iznosu 229 milijuna eura, potom za otklanjanje poremećaja an domaćem tržištu energije u iznosu 153 milijuna eura, obzirom da se planira provoditi do ožujka 2024. te za jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja za 136 milijuna eura.