Srpski predsjednik Aleksandar Vučić u skladu sa svojim ranijim najavama večeras oko 20 sati službeno će odstupiti s dužnosti predsjednika Republike Srbije. U večernjem obraćanju građanima objasnit će svoje razloge za ovu političku odluku.
U Srbiji će se u listopadu održati izvanredni parlamentarni izbori, a u slučaju pobjede njegove liste, dosadašnji predsjednik vjerojatno će preuzeti premijersku funkciju. Vučić na ovaj način završava svoj drugi predsjednički mandat koji bi inače istekao u svibnju iduće godine. Prema srpskom ustavu, on se ne može kandidirati za treći mandat na istoj poziciji.
Ovaj nadolazeći politički manevar omogućuje mu da u praksi ostane na vlasti i preuzme drugu vodeću funkciju u državi, odnosno mjesto predsjednika vlade. Takav rasplet moguć je isključivo u slučaju da na izborima zakazanima za 25. listopada pobjedu odnese lista koju vodi njegova stranka SNS. Ovi izbori dolaze u vrijeme duboke političke polarizacije i višemjesečnih studentskih prosvjeda koji su postali značajan politički faktor u državi. Predsjednik je raspisao izbore u rujnu, istovremeno raspustivši Narodnu skupštinu.
Vučić je sinoć na svom Instagram profilu objavio dugu poruku u kojoj ističe svoje zadovoljstvo odrađenim poslom tijekom mandata.
- Biti predsjednik Srbije bila mi je najveća čast. Svaki dan trudio sam se dati sve od sebe kako bih opravdao iskazano povjerenje te vjerno i predano služio svojoj državi. Živjela Srbija! - poručio je putem društvenih mreža.
U istom videozapisu progovorili su i njegovi najbliži suradnici. Oni nisu štedjeli s pohvalama na račun njegove marljivosti, predanosti i truda tijekom proteklih godina na vlasti. Sam Vučić obratio se prisutnima na posebnom oproštajnom banketu.
- Pamtit ćete ove dane kao razdoblje najvećeg napretka i najvećeg uspjeha Srbije - rekao je Vučić okupljenima.
Vučić nastavlja isticati razdoblje svoje vlasti kao vrijeme povijesnog napretka. Redovito ukazuje na gospodarski rast i velike infrastrukturne projekte širom zemlje. U lipnju je tako izjavio da je Srbija četvrta u Europi po stopi gospodarskog rasta u prvom kvartalu, uz rast od 3,2 posto, dok je prosjek eurozone iznosio samo 0,3 posto. Najavio je i otvaranje novih autocesta te nastavak ulaganja u velike infrastrukturne projekte.
Ekonomska slika prilično je složena. Svjetska banka prognozirala je rast od 2,8 posto za ovu godinu, navodeći usporavanje zbog nižih privatnih ulaganja i globalne neizvjesnosti. Europska komisija također predviđa rast od 2,8 posto za tekuću godinu. S druge strane, pojedini analitičari upozoravaju na stagnaciju i pad inozemnih izravnih investicija, što predstavlja ozbiljan izazov za buduću vladu.