Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Predsjednik Srbije sat vremena razgovarao je s Vladimirom Putinom o novom plinskom aranžmanu, sudbini NIS-a i ratu u Ukrajini. Vučić je najavio da će ostavku podnijeti u nedjelju navečer
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sat vremena telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovaj dugi razgovor, koji je srpski predsjednik okarakterizirao kao iznimno dobar i sadržajan, dotaknuo se ključnih energetskih i političkih pitanja. U središtu pozornosti bili su novi plinski aranžman, rješavanje vlasničke strukture Naftne industrije Srbije te rat u Ukrajini. Neočekivano za mnoge, Vučić je upravo nakon ovog razgovora službeno potvrdio svoju ostavku na mjesto predsjednika države.
Srbija se već mjesecima nalazi u složenoj situaciji zbog isteka postojećeg ugovora o opskrbi plinom. Vučić je iskoristio ovu priliku kako bi javnost obavijestio o detaljima buduće suradnje s Rusijom na tom polju. Na društvenim mrežama objavio je detalje razgovora s Putinom i pojasnio što su sve dogovorili.
- Tijekom dugog, jednosatnog razgovora, obuhvatili smo niz tema, od bilateralnih odnosa i situacije u regiji do sukoba u Ukrajini, kao i sve ostale teme od značaja za Srbiju i Rusiju - napisao je Vučić.
- Posebno izdvajam pitanje energetske suradnje, odnosno plinski aranžman koji istječe zadnjeg dana rujna. Vjerujem da će, nakon današnjeg razgovora, on biti produžen i da ćemo osigurati stabilnu opskrbu plinom. Građani Srbije trebaju znati da ćemo i dalje imati dobru, nisku cijenu plina od 318 eura za tisuću kubičnih metara, umjesto da plaćamo tržišnu cijenu koja danas iznosi 868 eura - dodao je srpski predsjednik.
Pitanje Naftne industrije Srbije postalo je gorući problem za tamošnju vlast. Sjedinjene Američke Države postavile su krajnji rok do kraja rujna za rusku kompaniju Gazprom Neft da proda svoj većinski udio u NIS-u zbog međunarodnih sankcija.
- Razgovarali smo i o pitanju Naftne industrije Srbije, s nadom u rješenje koje je dobro za obje strane. Zahvalio sam predsjedniku Putinu i na upućivanju pomoći u gašenju požara u Srbiji, čime je spriječena šteta većih razmjera - napisao je Vučić.
Pregovori o prodaji ovog udjela mađarskoj energetskoj grupaciji MOL već su u završnoj fazi. Vlada u Beogradu i MOL potpisali su dioničarski ugovor ranije tijekom ljeta, koji ovisi o uspješnoj akviziciji udjela od Gazprom Nefta. Proces preuzimanja pratile su brojne komplikacije zbog neslaganja oko operacija u rafineriji Pančevo te postojanja konkurentskih ponuda. Kako rok istječe, konačno rješenje o vlasništvu još nije službeno objavljeno, a NIS je zatražio novo izuzeće od američkog Ministarstva financija kako bi mogao nastaviti s radom bez prekida.
Vučić je obavijestio Putina da će službeno odstupiti s mjesta predsjednika države. Ovaj potez dugo se najavljivao, a planirano je da Vučić vodi svoju stranku na prijevremenim parlamentarnim izborima koji su zakazani za kraj listopada, s jasnim ciljem preuzimanja premijerske funkcije.
- Obavijestio sam predsjednika Ruske Federacije da sutra podnosim ostavku i izrazio zahvalnost za dosadašnju suradnju, dugu četrnaest godina, s nadom da će i budući predsjednici Srbije znati odgovorno voditi vanjsku politiku naše zemlje, održavajući neku vrstu balansa prema svim faktorima na međunarodnoj sceni - istaknuo je u svojoj objavi.
Ovaj politički manevar predstavljen je kao pokušaj traženja novog mandata od građana u trenucima velikih izazova na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Srbija ostaje snažno ovisna o ruskom plinu, a taj faktor značajno oblikuje njezinu vanjsku politiku. Država već dugo provodi strategiju održavanja bliskih veza i s Rusijom i s Europskom unijom. Takvo balansiranje postalo je znatno teže od početka rata u Ukrajini. Iako je službeno kandidat za članstvo u Europskoj uniji, Beograd je odbio uvesti sankcije Moskvi, što redovito izaziva oštre kritike iz Bruxellesa i Washingtona.
Europski dužnosnici kontinuirano naglašavaju potrebu da Srbija uskladi svoju vanjsku politiku s europskom. Istovremeno, Sjedinjene Američke Države aktivno sudjeluju u rješavanju pitanja NIS-a, u sklopu širih mjera protiv ruskih energetskih subjekata. Odnosi sa zapadnim silama pokazuju znakove promjena, o čemu svjedoči nedavno pokrenuti strateški dijalog između Washingtona i Beograda. Taj potez pokazuje spremnost na kontinuirani angažman i rješavanje otvorenih pitanja unatoč značajnim razlikama u stavovima oko ključnih međunarodnih tema. Povijesne i političke veze Srbije i Rusije ostaju iznimno duboke te uživaju veliku potporu među tamošnjim stanovništvom.
Rat u Ukrajini nastavlja duboko utjecati na energetsku sigurnost cijelog europskog kontinenta. Mnoge europske nacije aktivno rade na smanjenju svoje ovisnosti o ruskim energentima, zbog čega se nastavak oslanjanja Srbije na ruski plin ističe kao velika iznimka. Ovaj sukob preoblikovao je geopolitičke saveze i stavio ogroman pritisak na brojne države da zauzmu jasna stajališta o ratnim događanjima. Ponašanje službenog Beograda pažljivo prate susjedne zemlje i međunarodni partneri jer potezi srpskih vlasti igraju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti regije.
Situacija na području zapadnog Balkana iznimno je složena. Stalni napori usmjereni prema integraciji u Europsku uniju isprepliću se s regionalnim napetostima i snažnim vanjskim utjecajima. Predstojeći prijevremeni izbori u Srbiji bit će jasan pokazatelj budućeg političkog smjera zemlje te načina na koji će tamošnje vodstvo usklađivati svoje odnose s istočnim saveznicima i zapadnim partnerima. Domaća politička scena suočava se s brojnim izazovima, a preuzimanje novih uloga nakon dugogodišnje vladavine s predsjedničke funkcije donosi dodatnu razinu neizvjesnosti i pritiska. Prijenos ovlasti i formiranje nove vlade odredit će dinamiku kojom će država odgovarati na rastuće ekonomske pritiske.
24sata © 2026
