Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u razgovoru u emisiji Javna stvar izrazio je zadovoljstvo današnjim sastankom s predstavnicima Udruge Franak. 

- Ovo nije naš prvi sastanak, surađujemo već tri godine, rekao je Vujčić. Dodao je da je predmet sastanka bio njihov upit o deviznoj poziciji banaka u odnosu na zaduživanje u švicarskim francima. 

- Dao sam im podatke koji govore da su banke otprilike dugovale u švicarskim francima onoliko koliko su i potraživale. I banke su imale gubitak kad je franak apricirao, istaknuo je Vujčić. 

Gubi onaj koji je uzeo kredit

- Ono što je regulativa HNB-a je da banke imaju zatvorenu deviznu poziciju po valutama. Koliko duguju toliko potražuju i obrnuto. Od 2003. godine do danas to se poštovalo. S kime ugovor sklapaju banke, da li posuđuju CHF, to one odlučuju. Sada su sve te banke manje-više pod nadzorom Europske središnje banke (ECB), rekao je.

- Banka zaduži franke i mora vratiti franke. Uzmete franak i plasirate kredit po cijeni po kojoj ste se zadužili u francima. Cijena zaduživanja je bila u franku, euru ili kunama. Banke su zadužile franke, dale kune, ali su indeksirale dug u francima. Rizik u principu je na onome koji uzima kredit. Kada dođe do aprecijacije franka gubi onaj koji je uzeo kredit jer nije osiguran od rizika, a banka se osigurala od rizika, objasnio je guverner.

'Pisalo se da od buhe radim slona'

Na pitanje je li on dovoljno učinio kako bi se upozorilo na opasnost od uzimanja kredita u francima, Vujčić je odgovorio: 

- Ja sam zadnji čovjek kojeg to treba pitati. Ja sam 2005. godine jedini jasno i glasno upozoravao da zaduživanje u francima nosi rizik kojeg uzimatelji nisu bili svjesni. Po novinama su pisali da Vujčić od buhe radi slona. Nije bio popularan proizvod, iako je bio jeftin. Nije bilo puno mišljenja da je neophodno upozoravati. Austrijski letak o upozorenjima kreditiranja u francima nije dobar primjer za upozorenje jer je letak izdan 2006. godine. Kreditiranje u CHF je počelo 1995. pa je već bilo na vrhuncu nakon 11 godina, smatra.

'Izložili smo moguće opcije'

O fiksiranju tečaja na 6,39 kuna rekao je da je to odluka Sabora. 

- HNB nije tu da ju podupire ili ne. Priopćenjem smo izložili činjenice i moguće opcije za rješavanje problema. Od toga je ova jedna od mjera, njena karakteristika je da je privremena. Razlike tečaja prebacuje se na teret banaka i ovisno o tome kakav će biti tečaj, takvi će biti financijski rezultati na prihode banaka. To je odluka koja daje 1 godinu slobodan period i građani se ne moraju bojati. Nešto je trebalo učiniti nakon aprecijacije franka, u to nema sumnje. I Vladi sam izložio opcije. Fiksiranje tečaja je jedna od njih, rekao je Vujčić.

Veća likvidnost, jeftinije zaduživanje...

Guverner HNB-a odgovorio je i na pitanje što za Hrvatsku znače mjere Europske središnje banke (ECB), koja je ovoga tjedna odlučila da će na tržište pustiti 1,1 milijardi eura, uz povoljne uvjete zaduživanja.

- Nažalost za Hrvatsku je to značilo ovo o čemu sada pričamo. Najprije aprecijaciju franka, jer se Švicarska središnja banka odlučila odvojiti od takve monetarne politike. Za europska tržišta, pa tako i hrvatsko, to puštanje eura značit će veću likvidnost, jeftinije zaduživanje države kao i bilo koga drugog. Za tečaj eura to će značiti deprecijaciju, a za kunu ništa jer kuna ostaje vezana uz euro da se ne bi slučajno dogodilo ovo što se dogodilo sa švicarcem, rekao je Vujčić.