Programiranje nije samo za računalne fanatike ili one koji se opredjeljuju za karijeru u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT). Čitava paleta zanimljivih i kreativnih poslova ovisi o stupnju poznavanja programiranja, bilo da je riječ o analizi medicinskih podataka, kreiranju sigurnosnih softvera ili posebnih filmskih efekata, programiranje je crvena nit koja se provlači kroz sve buduće profesije, stoji u pismu Europske unije svim ministrima obrazovanja zemalja članica kao misao vodilja u oblikovanju nastavnog plana.

A savjeti su došli direktno iz svijeta informacijskih i komunikacijskih tehnologija, među ostalima od predstavnika Microsofta i Facebooka. Osim već postojeće europske kampanje za promociju programiranja Code.org, pokrenut će i prvu europsku zajedničku online platformu za osposobljavanje u programiranju.

- Da bi djeca napredovala u budućem - digitalnom gospodarstvu - uz čitanje, pisanje i računanje, moraju svladati programiranje. Nažalost, mnogi to ne znaju - navodi se u napucima koji dolaze od stručnjaka, uz stalnu napomenu da će do 2020. biti 900.000 nepopunjenih radnih mjesta u spomenutom sektoru te da je Europi za što veću konkurentnost potreban upravo kadar obrazovan u tom sektoru. A nastave li europske škole s dosadašnjim nastavnim planovima - to će sigurno biti sve deficitarnije zanimanje. Naime, samo 20 posto europskih učenika ide u škole koje su i službeno usvojile politiku primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svim školskim predmetima. Manje od 15 posto učenika ima priliku koristiti sofisticiranijim IKT-om koji bi im pomogao u svladavanju vještina za 21. stoljeće, kao što su suradnja, samokontrola, rješavanje problema.

Vrlo je čest slučaj da se IKT i računalne vještine smatraju marginalnima, od malog značenja za druge akademske predmete. Dobar primjer je Velika Britanija, u čijim se školama od rujna uči i programiranje. Međutim, otvorio se velik problem jer dvije trećine profesora uopće nije dovoljno osposobljeno za podučavanje tog predmeta. A to za sobom povlači i ključni zaključak - paralelno s uključivanjem programiranja u nastavni program učitelji trebaju biti sigurni da su za njih već pripremljeni dugoročni programi osposobljavanja i pomoći u nastavi. Prošlog ljeta Europska školska mreža je istraživanjem došla do podataka da je programiranje dio nastavnog programa u još osam zemalja, osim Velike Britanije - Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Litvi, Poljskoj i Portugalu. Velik dio odgovornosti na sebe mora preuzeti i informacijska industrija u unapređivanju programa za osposobljavanje u programiranju. Jer bez njih nema ni digitalne revolucije u obrazovanju. Situacija u Hrvatskoj - što se toga tiče - za sada je vrlo loša.

- U istraživanju informatičke pismenosti ne stojimo dobro, a prosječni smo samo jer su Turska i Tajland puno lošiji. Turska se osvijestila. Projekt Fatih kreće ove godine, ulažu čak sedam milijardi dolara, što je šest mojih godišnjih proračuna za obrazovanje - rekao je nedavno ministar obrazovanja Vedran Mornar.

A upravo su Turci prepoznali u pravi trenutak potrebe tržišta.

- Prije su postojale granice među državama. Danas postoji Facebook - govori o počecima projekta Mustafa Hakan Bücük, direktor odjela istraživanja i razvoja u ministarstvu nacionalnog obrazovanja Turske, koji je i učitelj. To im je bio najbolji poticaj za e-revoluciju. Cilj je 2023. postati jedna od najjačih ekonomija u svijetu. Novi kurikulum, na kojem od ponedjeljka počinje raditi ekspertna skupina u Hrvatskoj, ne predviđa uvođenje novih obaveznih predmeta. Znači ni informatike.

Ipak, voditelj tima s Instituta za društvena istraživanja, dr. Boris Jokić, kaže da im je cilj implementirati digitalnu pismenost u svaki predmet. Istovremeno to žele povezati s projektom e-Škole. Na CARnetov poziv za uključivanje prijavilo se gotovo 700 osnovnih i srednjih škola, 50 posto svih škola u Hrvatskoj. Ipak, novca u prvoj fazi neće biti za sve zainteresirane - nego za samo 140 osnovnih i srednjih škola. Također, to povlači i kritiku o tome da svi učenici neće imati jednake mogućnosti za obrazovanje. A stručnjaci se pitaju kako će se netko odlučiti na fakultet računalstva ako u školi staro računalo dijeli još s deset vršnjaka. Međutim, ohrabruje činjenica da je 2014. godine, prvi put u posljednjih pet godina, porastao interes za računarske studije u Hrvatskoj.

- Buduća europska radna snaga mora biti ukorijenjena u digitalno okruženje - zaključuju u pismu vodeći stručnjaci IKT-a.