To je to što me zanima!

Zadar: 'Naš studij podmorskih znanosti najbolji je u Europi’

Studenti koji završe interdisciplinarni studij u kojem je isprepletena podvodna arheologija, ekologija, biologija i građevinarstvo mogu raditi u cijelom svijetu...
Vidi originalni članak

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Od cijelog Sredozemlja jedino u Zadru postoji izvanredni studij Podvodnih znanosti i tehnologija, a od iduće akademske godine bit će to redoviti preddiplomski trogodišnji studij u sklopu zadarskog sveučilišta.

Studij je interdisciplinaran, s gostujućim profesorima-stručnjacima s Instituta “Ruđer Bošković”, zagrebačkog PMF-a te studija građevinarstva iz Zagreba i Rijeke. Voditeljica studija Claudia Kruschel i zamjenica pročelnika Bosiljka Mustać daju sve od sebe kako bi studentima izašli u susret i priznali im kolegije koje odslušaju vani preko Erasmus razmjene. Osim kolegija komercijalnog ronjenja, planira se i kolegij znanstvenog ronjenja. Nakon što dobiju certifikat znanstvenog ronjena studenti mogu raditi bilo gdje u svijetu.

- Većina naših studenata već radi. Imamo 30 studenata druge godine, tj. onih koji su upisali studij 2013./2014. i 19 studenata prve godine, tj. onih koji su studij upisali lani, a akademske godine 2015./2016. upisat ćemo prve redovitne studente.

Opasan i odgovoran posao

Osnovali smo ga zbog čestih ozljeda ronioca koji ponekad nemaju ni certifikat za ronjenje, a kamoli kakvu ozbiljniju naobrazbu u vezi toga. Smatramo da oni koji rone moraju znati puno, ne samo o sigurnosti sebe i sigurnosti po okoliš, nego i općenito o moru. Mi smo regija mora pa je važno da ljudi to more i dobro poznaju. Prije su djedovi znanje o moru prenosili unucima, ali to više nije tako, a maritimna znanja ne možeš samo tako istraživati sam ili očekivati da otkriješ preko TV-a. Najvažnije je da je riječ o interdisciplinarnom studiju u kojem je isprepletena podvodna arheologija, ekologija, biologija, podvodno građevinasrvo i sl. Gotovo svaki kolegij tjedno ima dva sata predavanja, jedne vježbe i jedan seminar te najmanje 15 sati terena, tj. mora ili laboratorija, a često je to i više od 15 sati po semestru - rekla je doc.dr.sc. Claudia Kruschel.

Suradnja raznih struka

Doc.dr.sc. Bosiljka Mustać kaže da u Hrvatskoj postoji velika potreba za stručnom radnom snagom u poslovima u kojima su potrebni podvodni radovi i tehnologija.

- Za pokretanje ovog studija naveli su nas i svi noviji podaci i preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji traže veći broj studenata iz prirodnog, tehničkog i biotehničkog područja, posebice u Zadarskoj županiji. S obzirom na to da je studij podvodnih znanosti i tehnologija interdisciplinaran studij koji uključuje sva ova područja, što je posebice važno i za ronjenje za koje u Hrvatskoj uopće ne postoji institucionalno obrazovanje na razini visokih učilišta, smatramo da će ovaj novi studij pridonijeti poticanju interdisciplinarnosti, a time i hrvatskom gospodarstvu - kaže Bosiljka Mustać.

Prema njezinim riječima, postojeći obrazovni programi na hrvatskim sveučilištima nedovoljno educiraju stručnjake za rješavanje interdisciplinarnih problema podmorja, a potreba za takvim stručnjacima postoji i na globalnom tržištu rada.

- Sveučilište u Zadru prepoznalo je važnost interdisciplinarnosti i suradnje s međunarodnim institucijama te su potpisani mnogi ugovori o međunarodnoj suradnji, od kojih ističemo Škotski institut za znanosti o moru te Sveučilište u Cadizu u Španjolskoj koji su posebice zanimljivi studentima i nastavnicima koji sudjeluju u nastavi studija Podvodnih znanosti i tehnologija. U Hrvatskoj, a ni šire, ne postoji studij koji bi se mogao usporediti s našim. Studiji sa sličnim programom nude se na Sveučilištu Plymouth i Southampton, gdje je ronilačka obuka također integrirana u akademski studij. Školarine su vrlo visoke te su ti programi nedostupni studentima iz zemalja s lošijom financijskom situacijom.

Jedinstveni i bolji od drugih

Stoga očekujemo veliki interes stranih studenata, zbog čega se planira izvođenje nastave i na engleskom. Nakon studija moguće se zaposliti u obalnim i offshore (pučinskim) industrijama, kao što su graditeljstvo, ribarstvo, akvakultura, podvodna inspekcija, zaštita podmorja, istraživanja koja uključuju podvodnu arheologiju te biologiju i ekologiju mora - Bosiljka Mustać.

‘Mladi stručnjaci trebaju svima...’

Pročelnica docentica dr.sc Bosiljka Mustać rekla je da u Hrvatskoj postoji velika potreba za stručnom radnom snagom u poslovima u kojima su potrebni podvodni radovi i tehnologija. Od projekata gradnje na obalnim i morskim objektima, brodostrojarske industrije te akvakulture.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Idi na 24sata

Komentari 2

  • 26.05.2015.

    "Za pokretanje ovog studija naveli su nas i svi noviji podaci i preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji traže veći broj studenata iz prirodnog, tehničkog i biotehničkog područja, posebice u Zadarskoj županiji". Pa zaposlite onda stručnjake, pune su ih burze za zapošljavanje, a nemojte stvarati još nezaposlenih. Vi ne znate i ne možete znati da li će neki poslodavac u EU zaposliti "podvodnog stručnjaka općeg smjera" ili će inzistirati na tamo postojećim profilima arheologa, geologa, biologa itd. To je isto kao i studij Mora u Splitu koji proizvodi nezaposlive kadrove.

  • 26.05.2015.

    "Od cijelog Sredozemlja jedino u Zadru postoji izvanredni studij Podvodnih znanosti i tehnologija." Pa naravno, jer nijedna zemlja Sredozemlja, osim naše, nije luda školovati ljude koji će biti zapravo ronioci sa površnim znanjima iz svih ovih područja. Na taj način se umanjuje značaj "matičnih" studija arheologije, biologije, građevinarstva itd. Nitko ne sprječava argheologa, kao i drugdje u svijetu, da položi ronilačke tečajeve i koristi ih u praksi. Opet smo mi u nečemu prvi. I zadnji.

Komentiraj...
Vidi sve komentare