Panel naziva "Pravni aspekti novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u glazbenoj industriji" održan je u ponedjeljak.
"Brojna su pitanja na koja odgovore neće imati odvjetnici, suci, niti predstavnici akademske zajednice prilikom tumačenja zakona, svi oni naći će se u mnogim dilemama oko tumačenja, a još više provedbe u praksi", ocijenjeno je na panelu na kojem su sudjelovali neki od vodećih hrvatskih pravnih stručnjaka.
O različitim aspektima novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima govorili su profesori Igor Gliha, Ivana Kunda, Sandra Marković i odvjetnice Albina Dlačić, Valentina Šokec i Iva Kuštrak Managić. Iako su predlagatelji Zakona, Ministarstvo kulture i medija te Državni zavod za intelektualno vlasništvo, pozvani da sudjeluju na panelu nisu se odazvali.
Stručni skup održan je nakon što su početkom siječnja predstavnici Hrvatske diskografske udruge (HDU) i Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) Ustavnom sudu podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o autorskom pravu ocijenivši neke odredbe štetnima i protuustavnima.
"Borimo se za slobodu izbora, slobodu ugovaranja, za prava izvođača i diskografa kojima je novim zakonom zapravo ograničena sloboda izbora i ugovaranja. Najproblematičnija je retroaktivna primjena novog zakona", kazala je tada Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a.
Govoreći o retroaktivnoj primjeni novog zakona, Vidmar Klarić kaže kako bi to u praksi značilo da se za preko 180.000 snimaka koji trenutno postoje u hrvatskoj diskografiji trebaju iznova dogovarati i potpisivati novi ugovori.
Nemoguće je provesti novo potpisivanje ugovora sa svim izvođačima
I to, naglasila je, bez obzira što se radi o snimkama koje su nastale prije 50 ili 60 godina, primjerice snimke Ive Robića iz 1950-ih ili Josipe Lisac iz 1970-ih..
"Na diskografe je sada stavljen teret dokazivanja, odnosno potpisivanja novih ugovora sa svim izvođačima. To je u praksi gotovo nemoguće provesti, diskografi su stavljeni u diskriminatoran položaj u odnosu na izvođače, ali i sami glavni izvođači koji su ulagači u svoje snimke”, ustvrdila je.
Odvjetnica Iva Kuštrak Managić istaknula je da su stručnjaci prije usvajanja zakona upozoravali na te probleme, kao i neučinkovitost novog poslovnog modela koji je Hrvatska uvela.
"Zakon uvodi obvezno kolektivno ostvarivanje prava umjetnika i izvođača, što je u suprotnosti s direktivom EU-a. Cilj direktive bio je ustanoviti minimum zaštite umjetnicima i izvođačima. Međutim, već raniji zakon je osiguravao taj minimum. Država se, opravdavajući se implementacijom direktive EU-a, umiješala u privatno-pravni odnos između dviju strana", kazala je.
Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima stupio je na snagu 22. listopada.