Ina je predstavljajući poslovne rezultate za prvo tromjesečje potvrdila informacije Večernjeg lista o velikoj rastućoj dobiti te kompanije koja je, očito, pravi razlog zašto MOL želi većinski paket Ininih dionica!

U četvrtak smo pisali da procjene govore o 4,5 milijardi kuna profita na kraju ove godine, a Ina je u petak objavila da je samo u prva tri mjeseca ostvarila 1,1 milijardu kuna dobiti! To znači da je u prvom tromjesečju ove godine uspjela zaraditi više nego cijele lanjske kada je dobit bila nešto manja od milijardu kuna. U Ini na novinskoj konferenciji nisu htjeli komentirati MOL-ovu namjeru stjecanja 51 posto dionica uz ogradu da je to stvar Ininih dioničara.

Tek su rekli da ih je MOL obavijestio o tome da je od određenih privatnih investitora kupio dodatne Inine dionice, o čemu je Ina izvijestila Zagrebačku burzu. Šef Ine Aldott dodao je da se nada kako će se ubrzo dozvoliti trgovanje Ininim dionicama jer blokada nije dobra ni za koga. Hanfa je, podsjetimo, zabranila promet tim dionicama jer još čeka MOL-ove odgovore kada su i od koga kupovali dionice te kompanije. Nepoznato je od koga je i koliko dionica MOL kupio nakon isteka svoje privatne ponude, ali je jasno da još nema 50 posto dionica jer bi u tom slučaju o tome morao informirati burzu. MOL-u je većinski paket dionica potreban kako bi mogao kontrolirati Inine milijarde glasovima na Skupštini dioničara. MOL i Vlada već su u sporu zbog iduće Skupštine na kojoj će se odlučivati o isplati dividende za prošlu godinu s obzirom na to da Vlada želi da se ona isplati, a MOL novac želi ostaviti u kompaniji i usmjeriti ga u ulaganja.

Velika Inina dobit posljedica je veće proizvodnje plina u Siriji, na bloku Hayan, te u sjevernom Jadranu. Na nju su utjecale i skuplje cijene plina, 11 posto veća proizvodnja tog energenta, ali i povoljan tečaj dolara.

- Dobit je i rezultat Ininih velikih ulaganja te povećanja učinkovitosti u nabavi. Ipak, unatoč odličnom poslovnom rezultatu Inino zaduženje i dalje je visoko - rekao je Zoltan Aldott, predsjednik uprave Ine, dometnuvši da i dalje u kompaniji treba inzistirati na štednji koja im je lani donijela dodatnih 450 milijuna kuna.

Inin se dug u tri godine povećao za 68 posto te je sada dosegnuo 11,1 milijardu kuna. On je, rekli su u Ini, posljedica investicija te kredita, a rastao je zbog slabog dolara te povećanja zaliha.

Ina je, pak, kaže Aldott, na dobrom putu, a ove će godine za investicije u istraživanje i razvoj nafte i plina, u rafinerije te u obnovu benzinskih crpki uložiti čak 2,5 milijardi kuna.

Aldott napominje da je ove godine prioritet modernizacija 40 benzinskih postaja, a mnogo će se ulagati i u polja Ivanić i Žutica kako bi se još povećala hrvatska proizvodnja plina. U Ini su svjesni da bi im nemiri u Siriji mogli znatno pomrsiti račune kada je riječ o konačnoj dobiti na kraju godine s obzirom na to da im je crpljenje plina i nafte u Siriji najveći projekt koji donosi veliku zaradu, godišnje 200 do 300 milijuna dolara!

U Ini su rekli kako će se u drugoj polovici svibnja dovršiti prva faza modernizacije sisačke rafinerije, a u riječkoj rafineriji smanjit će se ispuštanje štetnih plinova radom hidrokrekera, što će utjecati na poboljšanje kvalitete zraka u Rijeci. Nakon prve faze modernizacije sisačke rafinerije, izvršni direktor za rafinerije Peter Cmurčiak najavio je revidiranje tog projekta radi procjene koliko je ulaganje potrebno s obzirom na okolnosti na tržištu i položaj kompanije.

Kada je riječ o prijašnjim najavama poskupljenja plina za kućanstva, u Ini o njima više ne govore jer ostvaruju velik profit upravo na prodaji plina, ali napominju da će to i dalje biti reguliran biznis.