Martin Jerpić (57) iz Rijeke, 30 godina nakon otvaranja svoje trgovine na malo, u listopadu prošle godine morao ju je zatvoriti te sad razvozi kruh za pekara koji je njemu donedavno dostavljao kruh u trgovinu.
- Otvorio sam 1994. i svakakvih izazova je bilo, uspona i padova, ratne krize, epidemija... Sve smo proživjeli, ali ovo što su nam sad napravili zabranama i ograničavanjima kap je koja je prelila čašu. Nasreću, osoba koja je preuzela poslovanje preuzela je i djelatnike - kaže Jerpić.
POGLEDAJTE VIDEO:
Unatoč tome što mu u ovim godinama najviše trebaju mir i mirovina, a morao se po stare dane prekvalificirati kako bi opstao, osjeća se rasterećen.
- Mobitel mi više ne zvoni cijeli dan, odradim svojih nekoliko sati i nemam brige jesam li isplatio radnicima plaće, podmirio PDV, je li došlo do promjene cijena ili nekog u sustavu da moram zvati programera da mi promijeni kasu i slično - kaže te dodaje kako je posljednjih godina bilo sve teže raditi.
- Prije je bilo lakše, nismo bili diskriminirani, a sad su nas veliki trgovci već u nabavci izbacili iz konkurencije, da ne govorim o drugim stvarima, ograničavanju cijena (na 39 artikala od svake vrste robe), to nikad nije bilo. I gdje tu napraviti razliku, kako pokriti struju, vodu, radnike najam...? Nemaš prostora da radiš i zaradiš. Divim se onima koji su ostali raditi i patiti se. Ja sam silom prilika morao odustati. I ne samo to nego se po stare dane prekvalificirati za drugo radno mjesto kako bih opstao. Prije mirovine, kad bih napokon trebao uživati, umjesto svjetla na kraju tunela dočekao nas je armirani beton. Uvjeren sam da bi mnogi mali trgovci danas pozatvarali svoje trgovine, ali nije ni to lako. Samo za to treba vam oko 20.000 eura da podmirite sve dugove i račune, a malo nas je koji dugova nemamo - ističe Jerpić.
'Prodala dućan i otišla u mirovinu'
Kolegica Mira Babić (61), koja se 27 godina bavila trgovinom na malo, dijeli sličnu priču.
- Prva trgovina bila je mala, kvartovska, ali smo je baš fino, moderno opremili i puno u nju uložili. No zahvaljujući upravo načinu cjelodnevnog rada, od 6 do 22 sata, uključujući nedjelje, vrlo brzo smo vratili uložena sredstva i zato se širili te u konačnici otvorili još dvije. Ako neki kvart zahtijeva da trgovina radi nedjeljom, kad bi ostvarili promet kao tri dana u tjednu, zašto ne dozvoliti trgovcima da biraju svoje radno vrijeme? To je osnovno pravo čovjeka. Nema logike da vas netko u tome ograničava. Ne razumijem koji je uopće cilj te zabrane i tko od toga ima koristi jer to su enormni novci koji se nedjeljom slijevaju u državni proračun, plus razne popratne stvari, struja, voda, sve s PDV-om... Pogledajte kako rade slučajni pojedinci i kompanije poput Amazona, tj. Bezosa, koji je isto počeo u maloj garaži. Da njega pitamo je li radio nedjeljom da stvori carstvo (u kojem šalje 14 milijuna paketa na dan, njih 158 svake sekunde). Njegovo je geslo 'prodaj sad sve što možeš i zadovolji potrebe svoga kupca' u najširem smislu te riječi. Ako kupci traže da budete otvoreni, vi procijenite hoćete li biti - smatra Babić, koja je prije četiri mjeseca prodala svoj dućan i otišla u prijevremenu mirovinu.
Svoj posao, ističe, radila je s ljubavlju i unatoč mnogim izazovima radila bi ga još, ali borba je postala iscrpljujuća.
Trgovina nije socijalna ustanova, ona se financira isključivo iz svojih prihoda i podmiruje svoje rashode državi, koja je ni u čemu ne subvencionira, a nameće joj da fiksira cijenu - ističe Babić.
Smatra da veliki lanci imaju značajno bolje uvjete nabave od neovisnih malih trgovaca i samim time nisu u istom položaju, što je činjenica koju bi trebalo više uvažavati i sukladno njoj djelovati.
Robert Fućak (55), nekadašnji predsjednik SUMT-a i (Savez udruga malih trgovaca), vlasnik male obiteljske trgovine u Čavlima kraj Rijeke, trgovački obrt pokrenuo je još 1993. Sad, 31 godinu kasnije, jedva održava posao na životu.
- Inflacija je učinila svoje, cijene su porasle, pa to zavarava i statističare i zagovornike neradne nedjelje. Promet nedjeljom u velikim trgovačkim lancima može se preraspodijeliti na ostale dane jer oni imaju desetke trgovina u gradovima. Ja imam samo jednu i nemam kamo preraspodijeliti promet - kaže pa nastavlja.
Nema jedinstvenog stava o radu nedjeljom
U svojoj trgovini ima dvije zaposlenice, od kojih je jedna kod njega već 21 godinu.
- Ovdje je odradila praksu i, čim je završila školu, nastavila je raditi kod mene. To je raritet u trgovini, da neka radnica toliko dugo radi na jednome mjestu. Ona je spremna raditi i nedjeljom, ali, eto, diskriminiraju one koji to žele - kaže.
Kako su stizali prijedlozi o zabrani rada, nekoliko je puta, dodaje, proveo anketu među članovima SUMT-a u riječkoj regiji.
- Jedinstvenog stava o radu nedjeljom nema. Nismo svi složni u vezi s tim, no smatram da je prekršeno pravo na rad, a poslodavcima pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti. Ako već govorimo o nedjelji kao o svetom danu i tog dana se zabranjuje rad, neka onda ne radi nitko osim hitnih službi, vojske, policije i vatrogasaca, bez kojih se ne može. Ne, bitno da nedjeljom normalno rade kladionice! One su valjda od životne važnosti. Ovako je jedna od jačih gospodarskih grana u Hrvatskoj dovedena u neravnopravan položaj. S kim se uspoređujemo kada donosimo te zakone i kome oni idu u korist - pita se Fućak.
U drugim državama, dodaje, zakoni se najprije donose pa se potom u njima traže rupe, a u Hrvatskoj donose zakone s rupama. Zbog toga je, kaže, sad moguće da se i na benzinskim crpkama "prodaje kruh s mirisom oktana".
- Jedan kolega ima trgovinu u Rijeci, a u blizini je benzinska crpka. Pa kaže, kao da ga zaj**avaju, nedjeljom red kupaca bude baš do vrata njegove prodavaonice. Oni rade, a on zatvoren. A u toj njegovoj trgovini rade on, njegova majka i sin. Imaju i zaposlenicu, ali ona nikad nije radila nedjeljom i blagdanom, uvijek bi netko iz obitelji radio. Oni žele raditi nedjeljom, a ne daju im. Da ne govorim o tome kako u prehrani 99% rade žene, majke s djecom, kojima više znači slobodan dan u tjednu, kad mogu na informacije, u školu, doktoru, u matični ured, policiju... Ovako, pored slobodne nedjelje, traže slobodan dan u tjednu jer su naučili taj dan obavljati sve ono što ne mogu u nedjelju, kada državne institucije ne rade - govori Fućak, koji će probati izgurati još ovu godinu, a onda vidjeti kakvi će biti rezultati.
- Ovih 16 nedjelja razvući ću preko ljeta jer tad mi je udarni dio godine. A nakon toga, tko zna - zaključuje Fućak.
Prošli tjedan Ustavni sud odlučio je da izmjene Zakona o trgovini, kojima se trgovcima zabranjuje rad nedjeljom i blagdanima uz iznimku 16 nedjelja u godini, ne smatra neustavnima. Odredba ovog puta nije srušena kao što je bila 2004. i 2009. godine.