Rok trajanja polako istječe za jedan dio krvne plazme koja je već dvije godine uskladištena u Imunološkom zavodu, no Vladi se očito ne žuri riješiti gorući problem oko sudbine Zavoda. Osim što je riječ o plazmi iz krvi dobrovoljnih darivatelja, to je potencijalno i golemi novac jer se radi o 40.000 litara. A litra plazme na svjetskom tržištu vrijedi između 60 i 120 eura, ovisno o tome na koliko je bolesti testirana pa ispada da plazma na skladištu u Imunološkom vrijedi između 18 i 36,5 milijuna kuna. Golem novac, iako se stručnjacima diže kosa na glavi i na samu pomisao da bi se plazma mogla prodavati ili izvoziti.

Iz dobro upućenog izvora doznajemo da je na prošlotjednom užem kabinetu Vlade ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bila poprilično žučljiva oko toga da se na poseban način moraju riješiti virusni sojevi koje ima Zavod i čini se kako je to postao kamen spoticanja. Prema revizorskoj procjeni iz 2011. oni vrijede i 160 milijuna kuna ali nikad nisu uneseni u temeljni kapital Imunološkog. Iako Zavod ima intelektualno vlasništvo nad njima, stvarni vlasnik im je država.

- Zato su se i veliki investitori povukli iz utrke jer su shvatili da kupnjom Imunološkog možda ne bi dobili vrijedne sojeve koji su privatnicima najzanimljiviji – kaže sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala u Imunološkom Lidija Jagarinec. 

Pusićka, ujedno i stranačka šefica ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka (HNS) koji je nadležan za Imunološki, očito je uzela pod svoje da se virusni sojevi moraju riješiti, a već se spekulira i da bi se za njih pripremio potpuno odvojeni javni natječaj i da bi se virusni sojevi dali u zasebnoj privatizaciji. Čini se kako je to moguć razlog zašto Vlada još nije Imunološki prepustila narodnoj inicijativi Visiji Croatici i da se pokušava minirati njihova ponuda.

- Virusne sojeve su1993. 'zaboravili' spomenuti u dokumentima prilikom pretvaranja Imunološkog zavoda u dioničko društvo. Ali još od 1967., kada su ih proizveli, Imunološki ih čuva i njima upravlja. Budući je jedan od glavnih uvjeta za prodaju Imunološkog bio da novi vlasnik mora nastaviti proizvodnju virusnih cjepiva, očekuje se da će virusni cjepni sojevi i dalje ostati na upravljanju Imunološkom zavodu koji ih je i proizveo – komentira jedan od članova inicijative Visia Croatica, Đuro Lubura.

 Čini se kako se sad u Vladi premišljaju jer su virusni sojevi itekako dobra 'roba' pa se traži za novim rješenjem kako bi se virusni sojevi ipak ispustili iz priče oko prodaje Imunološkog Visia Croatici. U međuvremenu u Imunološkom kasne dvije plaće. S obzirom da od 1. srpnja po sili zakona tvrtka mora u stečaj ako se ne isplate tri plaće, Jagarinec sumnja da je to bio i krajnji cilj države – poslati ih u stečaj.