Operativna radna skupina ZeBRa osnovana je s ciljem, pojasnio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, razbijanja kriminalnih mreža koje se bave krijumčarenjem ljudi.
Zemlje članice međusobno će razmjenjivati operativne podatke, organizirati i usmjeravati akcije, određivati osobe visoke vrijednosti, imat će i pristupe bazama podataka država sudionica u kojima se nalaze uhićene osobe, vozila itd., a kako im je Europol stavio na raspolaganje sve njegove baze očekuje se da će sve ići brže i da će akcije biti učinkovitije.
- Dodatna vrijednost je što će tako prikupljeni podaci ići Europolu i drugim članicama EU kako bi i one mogle planirati svoje akcije - rekao je Gerovac.
Operativna radna skupina ZeBRa ( što je akronim od Zapadna balkanska ruta) počinje s radom sljedeći tjedan. Baza će joj za početak biti na području PU karlovačke, a u njoj će osim hrvatskih biti i policajci iz BiH, Slovenije i Njemačke, a namjerava se priključiti i Rumunjska. Voditelj radne skupine je Hrvatska, a Slovenija je suvoditelj.
Kako bi to trebalo izgledati vidljivo je iz akcija "Veliki transport" i "Ruta 23" koje su ove godine pripadnici hrvatske policije izveli s kolegama iz više zemalja. U prvoj su državljani Turske i drugih zemalja legalno dolazili u BiH, a od tamo u vozilima krijumčareni u RH i druge zemlje EU, a u drugoj su krijumčari iz Srbije preko Dunava prebacivali ilegalne migrante u Hrvatsku, a onda su ih kombijima i drugim vozilima prevozili dalje.
U dvije akcije uhitili 47 ljudi
- U dvije akcije uhićeno je 47 ljudi, oduzeto im je 30.000 eura te zaplijenjeno 40 vozila i plovila. U Hrvatsku su prebacili najmanje 525 migranata, a procjenjuje se da su krijumčari na njima zaradili najmanje 640.000 eura- rekao je Gerovac.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je na današnjoj konferenciji za medije rekao kako je Hrvatska suočena s najvećom pritiscima krijumčara ljudi jer se nalazi na balkanskoj ruti.
- Mi smo isticali važnost ovog problema i konačno je u EU dobio dostojnu pozornost. S ovim smo krenuli jer smo uspjeli svima dokazati da se radi o velikom sigurnosnom problemu za Europu. Novac koji se tu okreće možda je premašio i novac koji se okreće krijumčarenjem droga ili oružja - upozorio je ministar Božinović. Dodao je kako je od početka godine hrvatska policija uhitila 478 krijumčara i njihovih pomagača te da je, zahvaljujući podacima hrvatske policije, od 2016. uhićeno više od 8000 krijumčara i njihovih pomagača.
- Čak 35 posto svih operativnih podataka vezanih za krijumčarenje migranata dolazi iz Hrvatske - naglasio je Božinović.
Na početku je čak 80 posto krijumčara bilo iz Hrvatske no trend se promijenio te ih je sada manje od 20 posto. U 2023. uhićeno je 1612 krijumčara migranata. Osamdeset posto bili su stranci. Najviše iz BiH - 16 posto, Rumunjske 10 posto, Ukrajine 7,8 posto i Srbije 6,2 posto. Prema podacima hrvatske policije u krijumčarenje su bili uključeni državljani čak 75 država.
Na konferenciji za medije osim Božinovića i Gerovca bili su i zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić (BiH), direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič te voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa.