U emisiji Otvoreno HRT u utorak je tema bila govor mržnje na internetu. Gosti u studiju bili su bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, Igor Peternel iz Hrvatskog helsinškog odbora, kolumnist Telegrama Dragan Markovina, Krunoslav Borovec iz MUP-a te Željka Markić iz inicijative U ime obitelji.
Na početku emisije prikazan je prilog u kojemu se, između ostalog, govorilo o kolumnistici Aneli Todorić koja se požalila na slobodu govora nakon svog teksta o životinjama u krevetu.
Obuljen-Koržinek govorila je o nadolazećem zakonu o medijima i kazala kako je u rad na njemu uključen niz ministarstava i agencija, kao i pučka pravobraniteljica. Ranko Ostojić rekao je kako je Njemačka ekstreman primjer ovakvog zakona.
- Uvela je radikalne mjere. Odlučili su se za varijantu društvenih mreža, a ne medija. Kad sam vidio Stankovićevu poruku, ona se odnosila na mržnju u medijima. U njemačkom modelu kazne su drakonske - rekao je Ostojić.
Željka Markić osvrnula se na slučaj Praljkovog samoubojstva, kad je, Facebook, tvrdi, cenzurirao one koji su ga nazivali junakom.
- Imali smo oblik cenzure. Mislim da je Njemačka uzela dobar pristup kažnjavanja velikih platformi. Ja razlikujem društvene mreže, ljude i medije. Mislim da jedan veliki dio medija u Hrvatskoj nije profesionalan. Oni huškaju i stvaraju oblik mržnje na određene ljude koji oni po svom ključu odabiru. Na portalu Narod kolumnistica je objavila članak o kućnim ljubimcima. Ja sam u svoj inbox dobila slike ljubimaca i uvrede. Rekli su mi da me vrijeđaju jer vrijeđam druge pse - rekla je Markić.
- Mislim da ste zadnji koji možete govoriti o borbi protiv govora mržnje - rekao joj je Ostojić nakon što je nabrojao afere s Narodom, na što je Markić odgovorila da te tvrdnje nisu točne.
Markovina kaže kako su riječi Željke Markić i djelovanje njenog portala u raskoraku.
- Gđa Markić je krivo protumačila situaciju u Njemačkoj. Tamo je zabranjeno veličanje ratnih zločina. Vi možete misliti što hoćete o Praljku, ali on je ratni zločinac - rekao je Markovina.
- Što se tiče Praljka, tražili smo da se hrvatske građane zasluži od cenzure. Tu se ne radi o veličanju ratnog zločina nego o borbi za istinu - odgovorila je Markić.
Željka Markić slaže se da treba postojati sloboda izražavanja u umjetnosti, ali ne slaže se da porezni obveznici trebaju financirati ono što nije u interesu kulture u Hrvatskoj. Kaže da Ministarstvo kulture dodjeljuje sredstva za portale, predstave ili filmove koji šire netoleranciju.
Markić je izjavila kako je nedopustivo da neki filmovi i kazališne predstave vrijeđaju pojedine društvene skupine. Spomenula je film 'Ministarstvo ljubavi' i predstavu Olivera Frljića 'Hrvatsko glumište'.
Ministrica kulture joj je odgovorila kako ne bi smjela miješati kazališne predstave, knjige i filmove s društvenim mrežama.
- Gospođo Markić vrijeme kada smo na ovakav način razgovara o kulturi bilo je prije '90-tih. Tada su kultura i umjetnost morali propagirati samo jednu istinu. Ponosna sam što u Hrvatskoj u ovih 28 godina nije zabranjena niti jedna predstava ili film', naglasila je ministrica kulture.